Senzacija u medicini

0
32
blad

bladZnanstvenici otkrili tajnu smrti? Za spektakularno otkriće mogu zahvaliti ženi koja je umrla u 115. godini. Iako se kaže da u životu ništa nije sigurno kao smrt, nedavno otkriće nizozemskih znanstvenika moglo bi tu izreku dovesti u pitanje.

Naime, unatoč činjenici da se razvojem medicine produljio životni vijek ljudi, i premda nam znanost još uvijek ne može obećati vječnost, postoje istraživanja koja pokušavaju odgonetnuti koji procesi u organizmu uzrokuju starenje, trošenje tkiva i organa, te kako još više odgoditi umiranje.jedejo

Analiza krvi svojevremeno najstarije žene na svijetu, Nizozemke Hendrikje ‘Henny’ van Andel-Schipper koja je preminula u 115. godini, pruža moguće odgovore. Hendrikje je umrla 2005., a čak i u dubokoj starosti bila je zdrava i duhom i tijelom. Razlog njene smrti dosad je bio nepoznat, s obzirom da su svi njeni nalazi bili gotovo savršeni.

U dobi od 85 godina, ona je obećala svoje tijelo ‘pokloniti’ znanosti, uz uvjet da svi rezultati budu javno objavljeni. Tada sigurno nije niti u najlužim snovima mogla slutiti kakav će poklon dati genetičarima.

Nakon više od 30 godina, odluka ove vitalne bake omogućila je istraživačima da prouče njezine “super gene”. Nedavno su analizirali njenu krv i druga tkiva kako bi otkrili kako je starost utjecala na njih.

Rezultati su pokazali da životni vijek u konačnici ovisi o sposobnosti matičnih stanica da nastave svakodnevni proces obnavljanja tkiva. Kad u određenom trenutku spomenute stanice dosegnu granice svog života i počnu odumirati, vitalni organi i stanice poput onih u krvi prestanu se obnavljati.

Uzorak Hendrikjine krvi pokazao je da su na kraju njezinog života opstale svega dvije aktivne matične stanice koje su održavale razinu bijelih krvnih zrnaca, što znači da su gotovo sve matične stanice u krvi s kojima se rodila do tada odumrle.

– Pomislila sam da je to nemoguće. Samo dvije aktivne matične stanice? Bila sam uvjerena da je riječ o nekakvoj pogrešci – kazala je voditeljica istraživanja Henne Holstege s VU Medicinskog centra u Amsterdamu, čija je studija objavljena u časopisu Genome Research.

Naime, kad se čovjek rodi u krvi ima oko 1300 aktivnih matičnih stanica koje se neprekidno dijele i na taj način regeneriraju krv.

– Znači li to da postoji granica u diobi matičnih stanica, a samim time i granica ljudskog života? Je li moguće produžiti životni vijek obnavljanjem zaliha koje bismo izdvojili u ranijem razdoblju života? – upitala se Holstege.

Osim toga, nizozemski znanstvenici otkrili su još jednu potvrdu da u organizmu dolazi do zamora matičnih stanica. Pokazalo se da su telomeri, zaštitni vrhovi kromosoma matičnih stanica Hendrikjine krvi znatno istrošili. Telomeri se, naime, skraćuju tijekom života, kod svake diobe stanica. Kad postanu prekratki, dioba stanice više nije moguća i stanica odumire. Znanstvenici smatraju da se telomeri ponašaju poput nekakvog biološkog sata koji određuje trenutak smrti matičnih stanica.

Otkrivena je još jedna fascinantna činjenica – sve mutacije u krvnim stanicama stogodišnjakinje bile su bezazlene. Odsutnost opasnih mutacija koje bi mogle izazvati bolesti, poput raka, znači da je vremešna Nizozemka imala izuzetno dobar “sustav” popravka ili uništavanja problematičnih stanica.

Znanstvenici smatraju da istraživanje otvara mogućnost pomlađivanja tijela injekcijama matičnih stanica izdvojenih i sačuvanih u ranijoj fazi života. piše

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime