Pesticidi u pjatu

0
44
uvozni krumpir

uvozni krumpirJedemo li zatrovani krumpir? Domaći se strogo testira, a u uvoznom se količina opasnih kemikalija uopće ne kontrolira! Otkrivamo kako prepoznati hrvatski.

Hrvatski kupci više ne znaju kad je sezona mladog krumpira što nije ni čudo jer ga na policama ima gotovo cijele godine. Stiže iz čitave Europe, ali i iz Afrike, a hrvatskim se kupcima uglavnom plasira onaj egipatski.

Domaći proizvođači krumpira tvrde kako uvoz iz država izvan EU-a nije kontroliran na adekvatan način zbog čega je na hrvatske stolove stiglo potencijalno kancerogeno i alergeno povrće, tretirano pesticidima koji su kod nas zabranjeni. Na tu činjenicu upozoravaju od 2012. godine, tvrdi Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i dodaje kako su ih u Ministarstvu poljoprivrede tek sad počeli i slušati.

– Ne možemo mi stopirati uvoz, ali ćemo inzistirati na tomu da proizvod koji stiže iz trećih zemalja bude kontroliran kao i naš. Radi se o tomu da se u proizvodnji krumpira koji dolaze zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije ili Egipta koriste kemijski preparati koji u Hrvatskoj nisu dozvoljeni.

Koliko je štetnih tvari ostalo u takvom krumpiru, mi to ne znamo, jer se prilikom uvoza on uopće ne testira na rezidue, to jest ostatke pesticida, već samo na clavio bakterije. U Ministarstvu poljoprivrede već godinama pitamo zašto je to tako, no nailazimo na zid šutnje – ističe Mesarić.

Mnogi od tih pesticida koji su dopušteni u tzv. trećim zemljama, prema njegovim riječima, kancerogeni su i alergeni. Našim je, pak, proizvođačima lista preparata kojima smiju tretirati svoje povrće upola srezana, odnosno umjesto 160 pesticida sad na raspolaganju imaju tek 80-ak njih koje mogu koristiti.

– I ne samo to – nama je definirana i količina dopuštenih preparata, pa smo prisiljeni nadgledati i rad prskalica, a kontroliraju nam ih i inspektori. Zato smo i ljuti što uvoz krumpira koji, sasvim sigurno, nije kvalitetan kao domaći, ruši našu cijenu – u jeku berbe trgovci počnu krcati police stranim krumpirom koji otkupljuju za 90 lipa po kilogramu, pa od nas traže da svoj prodajemo za jednu kunu.

Tom cijenom ne pokrivamo ni trošak proizvodnje koji iznosi 1,30 kuna. Stoga ne čudi što domaći proizvođači plasiraju sve više krumpir na strana tržišta, ponajprije u Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku jer tamo postižu cijenu od 1,50 kuna po kilogramu. Zbog svega toga dogodit će nam se jedna apsurdna situacija – nećemo imati dovoljno krumpira kako bismo zadovoljili potrebe hrvatskog tržišta, jer su nas prisilili da ga izvozimo vani – objašnjava naš sugovornik.

Mesarić poručuje potrošačima da prilikom kupnje čitaju deklaracije, mada se ni iz njih često ne može mnogo toga doznati.

– Primjera radi, na krumpiru koji dolazi iz zemalja izvan EU-a, često znam pročitati “proizvođač iz otkupa”… Riječ je, naime, često o robi otkupljenoj iz drugih zemalja, poput Turske, te prepakiranoj i poslanoj na naše tržište. Pitanje je, dakle, tko proizvodi taj krumpir i u kojim uvjetima.

S druge strane, ako uzmete pakiranje bilo kojeg domaćeg proizvoda, primjerice, “Dodleka” na njemu ćete vidjeti i tzv. fitobroj pod kojim je zaveden svaki proizvođač. Hrvatski povrćari odgovaraju doslovno za svaki kilogram krumpira koji distribuiraju – govori Mesarić.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode, pak, da krumpir posljednje dvije godine nije bio uvršten u nacionalni Program praćenja ostataka pesticida u hrani zato što šest godina prije toga u testiranim proizvodima nisu nađena prekoračenja maksimalnih razina ostataka tih kemijskih preparata.

Ove će se godine krumpir, ipak, podrobno analizirati, a testiranja će provoditi sanitarna, poljoprivredna i veterinarska inspekcija, svaka u svom djelokrugu rada. Uzorkovat će se i domaći i uvozni krumpir, u omjeru 50:50 posto, tako da bi hrvatski potrošači konačno mogli znati što to zapravo jedu.

Iz Ministarstva negiraju kako se krumpir iz trećih zemalja pri uvozu testira isključivo na prisutnost tzv. clavio bakterije.
– Uvozni krumpir se analizira na ostatke pesticida kao i svi ostali proizvodi koje kontrolira granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Sredinom prošle godine smo zaprimili informaciju o sumnji da krumpir koji se uvozi u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine sadrži nedopuštene ostatke pesticida, te smo izvijestili Ministarstvo zdravstva da pojačaju kontrole. Od njih smo dobili odgovor da je granična sanitarna inspekcija uzimala uzorke krumpira na svim graničnim prijelazima i da su svi uzorci bili sukladni zakonskim propisima o maksimalno dozvoljenoj količini.

Napominjemo i kako fitosanitarni pregled krumpira pri uvozu iz trećih zemalja obavlja fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede na mjestima propisanim za pregled uvoznih pošiljaka bilja – poručuju iz Ministarstva.

U zapadnoj Europi je praksa da veliki trgovci provode neovisne kontrole voća i povrća koje nude na svojim policama, a da o tome prethodno ne obavijeste svoje dobavljače.

– To, primjera radi, čini britanski trgovački lanac “Tesco” koji proizvođačima uvjetuje da u distribuiranim proizvodima imaju upola manje pesticida od dozvoljene doze.

U slučaju odstupanja, proizvođači snose određene sankcije. Pojedini veliki trgovci u Hrvatskoj, također, provode ovakva iznenadna ispitivanja i, prema mojim saznanjima, pritom uglavnom angažiraju tvrtku “Euroisnpekt Croatiakontrola”. Kažnjavaju li i na koji način proizvođače i OPG-ove u čijim proizvodima pronađu veći udio pesticida od dozvoljenog, nije poznato – govori nam agronom koji je inzistirao na zaštiti identiteta.

Kontaktirali smo i hrvatske trgovce u namjeri da doznamo provode li neovisne kontrole povrća koje prodaju. Iz “Konzuma” su nam odgovorili kako je to u njihovoj redovnoj praksi, odnosno “da kroz sustav vlastite samokontrole provode monitoring ove kategorije proizvoda na pesticide…”.

– Također, “Konzum” redovito provodi i analize rizika svih svojih dobavljača, nevezano za tip robe koji proizvode. Na temelju tih rezultata izrađuje se procjena rizika te se donose odluke o daljnjim metodama kontrole i provjere proizvoda – poručuju iz “Konzuma”.

Kako znati koji je dobar
Kako potrošači mogu prepoznati kvalitetan domaći, mladi krumpir, odnosno razlikovati ga od uvoznog, pitali smo Mesarića.

– Prvo i osnovno, prije svibnja nema svježeg mladog krumpira, a na policama ga može biti do srpnja. Na domaćem će se korica skidati ako ga krenete ljuštiti, a na onome iz Egipta to sasvim sigurno neće biti slučaj. Hrvatski mladi krumpir će, osim toga, i mirisati bolje nego onaj uvozni – upućuje nas Mesarić.

Što kaže Zakon?
Zakonom je propisano koje su to treće zemlje iz kojih je dopušteno u Hrvatsku uvoziti konzumni krumpir. To su Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i uz posebne uvjete), Libija, Maroko, Sirija, Švicarska, Tunis, Turska, Srbija i Bosna i Hercegovina. piše

Uvoz konzumnog krumpira iz trećih zemalja u 2016. godini:
– Bosne i Hercegovine – 1418 tona
– Egipat – 4.336,5 tona
– ukupno – 5.754,5 tona

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime