Što donosi najavljena mirovinska reforma?

693

mir reforma 2018Tko su dobitnici, a tko gubitnici najavljenih promjena u sustavu koji se urušava.

Uz obrazloženje da je potrebno vremena da se pronađu rješenja za probleme zvane mirovinski sustav, resorni ministar Marko Pavić odlučio je prolongirati donošenje odluka i značajnih zahvata u mirovinskom sustavu na sljedeću godinu.

Prema Nacionalnom planu reformi koji je predstavila Vlada, promjene u mirovinskom sustavu prije svega se odnose na jačanje drugog mirovinskog stupa kao i daljnje zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu te sužavanje pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža te uvođenje nacionalne mirovine.

Jačanjem drugog stupa, odnosno podizanjem naknade za drugi mirovinski stup, u koji se od 2002. godine uplaćuje pet posto plaće, vladajući se nadaju da bi podizanjem te naknade na 10 posto osigurali održivost cijelog sustava.

Kazne za prijevremenu mirovinu

Vlada planira uvesti i strože kazne za sve one koji se odluče na prijevremeno umirovljenje, stoga umjesto važećih umanjenja, koja ovise o godinama staža, planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža. Prema trenutačno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu, piše Tportal.

U planu je i povećanje postotka tog smanjenja na razinu s usporedivim zemljama Europske unije, u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.

Benificirani radni staž za rijetke

Provedena revizija utvrdila je i da je uvođenjem novih tehnologija, unaprjeđenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada prestala potreba za beneficiranim stažem na pojedinim radnim mjestima stoga se očekuje da će za više od polovine radnih mjesta mirovinske povlastice biti ukinute ili će stupanj beneficija biti osjetno smanjen.

Među potezima Vlade koji bi mogli uslijediti kada se započne sa zahvatima na mirovinskom sustavu su i mirovinski dodatak kao i formula za usklađivanje mirovina, problemi zbog kojih dolazi do neravnopravnosti starih i novih umirovljenika te zaostajanja mirovina za plaćama.

Ako se ništa ne promijeni, novi umirovljenici, čije će se mirovine formirati iz prvog i drugog stupa, imat će znatno manja primanja od postojećih umirovljenika koji dobivaju mirovine samo iz prvog stupa i automatski ostvaruju pravo na dodatak od 27 posto.

U tu skupinu spadadaju osobe koje su 2002., u trenutku uvođenja drugog mirovinskog stupa, imale manje od 40 godina. Svi oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije oni nemaju pravo na dodatak, a iznos ušteđen u drugom stupu nije dovoljan da nadoknadi razliku.

Ministar uvjeren da rješenje postoji

Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, uvjerava da će Vlada pronaći model kojim će svi biti zadovoljni te napominje da s tako velikim odlukama neće žuriti jer se povećani priljev umirovljenika iz drugog stupa očekuje tek 2019. godine.

Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, oni koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup, piše Tportal.

Nacionalna mirovina?

Jedna od restriktivnih mjera koja je donedavno bila u opticaju je i ona o ranijem produljenju životne dobi za umirovljenje na 67 godina. Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a ideja je bila da se rok za podizanje dobne granice pomakne na 2030. godinu. Time bi dulji radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1965. godine. No čini se da su vladajući odustali od te ideje jer su shvatili da Hrvati žive bitno kraće od europskog prosjeka.

Ministar Pavić najavio je i ostvarenje predizbornog obećanja HDZ-a o uvođenju tzv. nacionalne mirovine koja podrazumijeva da bi svi građani koji ne ostvare pravo na starosnu mirovinu ostvarili naknadu od 40 posto minimalne plaće (oko 1000 kuna). No ministar je taj potez mudro ostavio za kraj mandata.  piše