Mirovine padaju na dno

962

protestApsurdi postojeće formule za usklađivanje

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske podnijeli su zahtjev preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe za hitnu promjenu formule jer se pokazalo da je njenom primjenom situacija postala teža nego ikad i da je najstariju populaciju već dovela u neizdrživo siromaštvo

Postojeća varijabilna formula za usklađivanje mirovina više nema nikakvog smisla. Ona je pokazala da nije usmjerena poboljšanju položaja umirovljenika, nego njihovom daljnjem osiromašivanju, a uz to je toliko komplicirana za izračun da je i stručnjaci teško mogu pojednostaviti.

   Do sljedećeg mjeseca će biti poznati podaci koliki će biti postotak usklađivanje mirovina u odnosu na porast plaća i potrošačkih cijena i na temelju toga će se izračunati koliki će biti porast mirovina koji će se primjenjivati od 1. siječnja ove godine. Još nisu poznati svi parametri, a usklađivanje će biti upravo po varijabilnoj ili promjenjivoj formuli s kojom su umirovljenici u kratkom vremenu postali krajnje nezadovoljni.

Ta formula se primjenjuje od 1. siječnja 2015. godine i zamijenila je nekadašnju „švicarsku formulu“ koja je ostala upamćena po mnogo negativnih efekata na standard umirovljenika i visine mirovina. U dobroj vjeri su umirovljenici podržali „varijabilku“ jer je, onako kako je predstavljena, obećavala da će biti pravednija i prihvatljivija. No, pokazalo se da je u njenoj primjeni učinjena podvala pa je situacija postala teža nego ikad i da promjena mora uslijediti najhitnije da ne bi došlo do potpuno neizdržive situacije za stariju populaciju.

   Da bude malo jasnije radi se o promjeni u računanju tako da se umjesto švicarske formule u kojoj se zbraja 50 posto rasta bruto plaća i 50 posto rasta potrošačkih cijena, prešlo na računanje zbroja 70 posto rasta većeg parametra (plaća ili cijena) i 30 posto manjeg parametra (cijena ili plaća).

I što se dogodilo? Ta naoko jednostavna postavka je u zakonu maksimalno iskomplicirana. Mirovine su u vrijeme njene relativno kratke primjene zaostale u odnosu na plaće, više nego ikad prije. Dakle, u odnosu na rast plaća ukupno od početka usklađivanja, od 1999. godine do danas zaostale za 13,84 posto, a samo u tri godine od kako s primjenjuje nova varijabilna formula čak 5,44 posto. Znači da je kojim slučajem ova varijabilna, ili kako je neki nazivaju rotirajuća ili promjenjiva formula, bila na snazi od 1999. godine, ovakvim tempom bi mirovine zaostale za rastom plaća čak 34,45 posto. Ispada da je skoro tri puta gora čak i od prethodne i zloglasne „švicarke“. Od kako se primjenjuje ta formula plaće su rasle za 9,3 posto, a mirovine 3,86 posto. Nikad prije toga nije bio tako loš rezultat i toliko veliko zaostajanje mirovina u svega tri godine. Uz to treba dodati i novi podatak da su u 38 usklađivanja u svih devetnaest godina, plaće imale veći ili jednak porast za vrijeme 31 usklađivanja, a mirovine u samo sedam. U mirovinskoj reformi koja se počela primjenjivati od 1999. godine bilo je zajamčeno da mirovine neće zaostajati za rastom plaća ni u jednoj godini pa je uveden parametar troškova života odnosno potrošačkih cijena kao „pozitivan“ korektiv.

   Da bi smo dokazali svu apsurdnost i kompliciranost postojeće varijabilne formule treba malo ući u srž podataka.

Zato ćemo se osvrnuti na 2017. i usklađivanje mirovina u toj godini, jer i o tome ovisi kakvo će biti usklađivanje u ožujku ove godine. U prvom polugodištu 2017. plaće su rasle 3,4, a potrošačke cijene 0,8 posto. Kad se to, po postojećem načinu usklađivanja, zbroji dobijemo rezultat 4,2 pa polovica od toga ispada 2,1 posto.

E, upravo toliki je bio postotak usklađivanja mirovina. Ali na način da se u prvom polugodištu računa po staroj švicarskoj formuli, a onda se u drugom polugodištu primjenjuje varijabilna po kompliciranom postupku koji je dokazano loš. Da se računalo po varijabilnoj, mirovine bi u prvih šest mjeseci 2017. godine rasle za 2,62 posto (to je zbroj 70 posto od rasta plaća ( 2,38 posto) i 30 posto od rasta cijena (0,24 posto). Za umirovljenike bi to bilo 0,52 posto više jer su dobili 2,1 posto. Njima i takve male razlike puno znače obzirom na to u kakvu su materijalnu situaciju dovedeni.

   U drugom polugodištu, u skladu sa Zakonom, usklađivanje je se samo po varijabilnoj formuli pa će trebati pričekati službene podatke od Državnog zavoda za statistiku da se vidi koliki je porast cijena, a koliki porast plaća. Dakle, po formuli 70:30 dobit će se rezultat, ali se njemu mora pribrojiti i 0,52 posto „ispravka“ iz prvog polugodišta zbog obračuna po staroj „švicarskoj“, a ne po novijoj formuli.

   No, to je način računanja po zakonskoj formuli koja je ustoličena 1. siječnja 2015. godine. U službenim tumačenjima o njoj se kaže i ovo: „Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji od 45 %, stopa usklađivanja AVM-a određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne plaće“. I varijabilna formula ne staje na tome, nego se nastavlja obrazloženje komplicirane računice. Pa tako dalje kaže u obrazloženjima: „Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju navedenih stopa u rasponu od 45 % do 55 % stopa usklađivanja AVM-a određuje se tako da se zbroji 70 % stope promjene prosječne plaće“.

I sad kad se uđe u tu, po nekima „jednostavnu“ računicu, pitamo se kako onda izgleda komplicirana. A Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske predlažu da se pojednostavi formula za usklađivanje mirovina, ali prije svega da se njome osigura da mirovine doista neće zaostajati za rastom plaća.

   U prijedlogu je da se mirovine usklađuju samo s jednim parametrom, odnosno samo s indeksom porasta plaća, ako je taj indeks veći od porasta potrošačkih cijena i obrnuto, samo s indeksom porasta potrošačkih cijena ukoliko je veći od porasta plaća.

   Znači nema nikakvog posebnog preračunavanja i ubacivanja drugih parametara pa ni manipuliranja postotcima.

   Da se tako računalo, recimo u 2017. godini mirovine bi bile porasle za 5,3 posto, a to znači točno toliko koliko i plaće. A ne za 2,75 posto „korigiranjem“ s potrošačkim cijenama. Puno su te korekcije koštale umirovljenike i oni su zaostali za rastom plaća više, nego u i jednoj zemlji u Europi jer je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći najniži – svega 37,4 posto.

Matica traži promjenu formule, kao i popravak zaostataka za rastom plaća za sve penziće i nije sklona podjelama na „nove“ i „stare“ umirovljenike jer se to već počelo nastavljati i na „najnovije“ rođene 1962. godine, a pitanje i kako bi to išlo dalje.

savan tomasevic1

 

 

piše Savan Tomošević, Hrvatski umirovljenički list