Obratite pažnju

0
71
demi

demi10 SIMPTOMA DEMENCIJE: Prepoznajte ih na vrijeme i pomozite sebi i svojim najbližima. Postupan gubitak mentalnih sposobnosti događa se kod mnogih starijih ljudi iako nije normalan dio starenja. Gubitak memorije, promjene osobnosti i promjene u socijalnom ponašanju samo su neki od simptoma demencije koji se najčešće pripisuju starosti. Ona se ne smatra normalnim dijelom starenja, već bolešću, a kod većine ljudi se ne razvije nikada.

Stanja koja oštećuju mišljenje, pamćenje, zaključivanje i sposobnost korištenja jezika mogu uzrokovati demenciju. Neki od  njih su bolesti i infekcije koje su utjecale na mozak, trauma mozga ili glave, meningitis, nedostatak krvi i kisika u mozgu koji može nastati uslijed moždanog udara. Najčešće se pojavljuje kod osoba starijih od 60 godina, a kod oko 6 od 100 ljudi iznad 65 godina će se ona razviti. Može se pojaviti i kod mlađih osoba premda je to stanje prije 60-ih godina jako rijetko. Rana pojava bolesti može početi kada su ljudi u svojim tridesetima, 40-im ili 50-ima.

10 simptoma demencije

Glavni simptomi uključuju poremećaje u komunikaciji, mišljenju i pamćenju, a ovih deset su najčešći.
Ako vi ili vaša voljena osoba imate problema s pamćenjem, nemojte odmah zaključiti da je to demencija. Osoba mora imati najmanje dva simptoma oštećenja koja značajno ometaju svakodnevni život kako bi dobili dijagnozu demencije.

Problemi s kratkoročnom memorijom

Pamćenje koje je oštećeno, posebice za kratkoročna sjećanja su prvi i rani simptomi demencije. Te promjene su uglavnom suptilne i obično uključuju kratkotrajnu memoriju. Starija osoba će se možda moći sjetiti događaja koji su se dogodili prije nekoliko godina, ali ne i ono što su jeli za doručak. Uz to je moguće da osoba počne zaboravljati gdje je ostavila naočale ili neke druge svoje stvari. Nerijetko se događa da osoba postane izgubljena ili zbunjena jer se ne može sjetiti zašto izvodi neku radnju ili zaboravi što je trebala napraviti.

Poteškoće u pronalaženju pravih riječi

Još jedan rani simptom demencije je problem sa iskazivanjem vlastitih misli. Osoba s demencijom može imati poteškoća u objašnjavanju nečega ili pronalaženja ispravnih riječi za izražavanje. Razgovor s nekom osobom koja ima demenciju može biti težak, a može potrajati dulje nego što se to inače događa.

Promjene raspoloženja

Promjene raspoloženja su također česte kod demencije. Ako vi imate demenciju, to ćete teško prepoznati sami u sebi, ali ovo je nešto što se s vremenom može primijetiti u nekom drugom. Primjerice, depresija je tipična za ranu demenciju kao i njeni ostali simptomi. Zajedno s promjenama raspoloženja možete vidjeti promjene u osobnosti. Jedna tipična vrsta promjena ličnosti koja se pojavljuje s demencijom je pomak prema stidljivosti i izbjegavanju socijalnih situacija.

Apatija i nebriga

Apatija, ili bezobzirnost se obično javlja u ranoj demenciji. Osoba sa simptomima može izgubiti zanimanje za prijašnje hobije ili aktivnosti. Nerijetko se događa da osobe ne žele više izlaziti niti raditi ništa zabavno. Također bi mogli izgubiti interes za provođenje vremena s prijateljima i obitelji, a mogu se činiti emocionalno ravnodušnima.

Poteškoće u obavljanju normalnih zadataka

Suptilne nemogućnosti ili sposobnosti kod osobe da dovrši normalne zadatke može ukazivati ​​na to da netko ima rane simptome demencije. To obično počinje s poteškoćama u izvođenju složenijih zadataka poput razmišljanja i plaćanjima računa ili igranja igara koje imaju puno pravila. Može se pojaviti i poteškoća pri usvajanju nekih novih pravila ili rutina.

Zbunjenost

Kod nekih osoba se među prvim simptomima demencije pojavljuje zbunjenost. Kada ljudi izgube sjećanja ili im se dogodi da se izgube u razmišljanjima, mogu se zbuniti i u prepoznavanju lica, pronalasku pravih riječi i slično. Iz tog razloga se može dogoditi zbunjenost koja se može odnositi na različite situacije. To se može odnositi na gubitak osobnih stvari, znanja o tome koji je dan ili imaju poteškoća na osobu s kojom su se već susreli.

Poteškoće prilikom praćenja priča

Ovo je klasični rani simptom, baš kao što je i pronalaženje pravih riječi, tako kod osoba može doći do toga da ne razumiju slijed nečije priče. Tako se kod osoba može pojaviti osjećaj izgubljenosti jer ne mogu pratiti televizijske vijesti pa se naljute ili imaju slične reakcije.

Nedostatak smisla za smjer kretanja

Poremećaji s osjećajem prostorne orijentacije počinju se pogoršavati kako se pogoršava demencija. To znači da osoba može ne prepoznati mjesta na kojima je već bila nekoliko puta ili se ne zna vratiti kući. Također se može osjetiti otežano praćenje uputa za smjer.

Stalno ponavljanje

Osoba koja pati od demencije, radi gubitka pamćenja može često ponavljati neke dnevne zadatke nekoliko puta ili ponovno ispričati priče koje ste već nekoliko puta čuli. Uz to je moguće da u jednom razgovoru ponavljaju ista pitanja ili daju već izgovorene informacije.

Osjećaj straha

Osjećaj tjeskobe i straha se može pojaviti već u ranoj fazi demencije ako osoba krene zaboravljati uobičajene stvari. Na primjer moguće je da se osoba ne može sjetiti zašto je otišla u trgovinu i može se izgubiti na putu do vlastitog doma. Nije neobično niti da osoba ne želi isprobavati nove stvari već zadržati rutinu svakodnevnice. Postojat će poteškoće sa prilagođavanjem novim stvarima.

Razgovarajte s liječnikom o demenciji

Ako imate jedan ili dva od navedenih simptoma koji se ponekad pojavljuju, najvjerojatnije nemate razloga za brigu. Zaboravljivost i problemi s pamćenjem su normalni aspekti starenja, sve dok se ne pojavljuju često i počnu pojavljivati uz ostale simptome demencije. Ako kod bliske osobe primijetite neobično ponašanje i počnete sumnjati na demenciju, pratite njeno ponašanje neko vrijeme te se obratite svom liječniku.

Liječnici će vas uputiti stručnjaku neurologu koji će ispitati mentalno i tjelesno zdravlje osobe te utvrditi jesu li simptomi zaista povezani s demencijom ili su uobičajen dio starenja. Tako se mogu obaviti neurološki ispiti, krvne pretrage i ispitivanje funkcija mozga. Uz liječenje i ranu dijagnozu, može se usporiti napredovanje bolesti i održati mentalnu funkciju. Liječenje može uključivati ​​lijekove, kognitivni trening i terapiju.

Osnažujte mozak svakog dana

Postoje određeni koraci za poboljšanje kognitivnog zdravlja i smanjivanje rizika od nastanka demencije kod vas ili vaših voljenih. To uključuje održavanje funkcionalnosti mozga aktivnim riječnim zagonetkama, igrama za pamćenje i čitanjem. Fizička aktivnost od barem 150 minuta vježbanja tjedno kao i ostale zdrave promjene načina života također mogu smanjiti rizik. Glavni primjer promjene načina života uključuje prestanak pušenja ako pušite i konzumiranje raznovrsne prehrane koja treba sačinjavati mnogo omega-3 masnih kiselina, voće, povrće i cjelovite žitarice. Uz to se rizik može smanjiti povećavajući unos vitamina D. piše

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime