EUčionica

0
31
ledja

ledjaZdravstveno i mirovinsko osiguranje u EU. Svaka zemlja članica slobodna je odlučiti o svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim specifičnostima te za njega snosi odgovornost, no veliko europsko oko pratit će svaku od njih.

 

U bliskoj budućnosti svaki treći punoljetni stanovnik Europe bit će umirovljenik, trošak za mirovine povećat će dodatnih 5% BDP do 2050. , s prosječno 10 na 15% BDP (povećanje od 50%), a Europska komisija uskoro objavljuje bijelu knjigu s prijedlozima o mirovinama u EU.

Mirovine su samo jedan dio socijalne politike EU, no rasprava o njima izravno je povezana s tržištem rada i slobodom kretanja ljudi i kapitala, proračunom, porezima, siromaštvom.

Na stranicama Europskog parlamenta mogu se pročitati zahtjevi zastupnika da zemlje EU održe „stabilan, vjerodostojan i održiv mirovinski sustav“, uzimajući u obzir borbu protiv siromaštva u starijoj dobi odgovarajućom razinom mirovina.

Europljani uobičajeno rade kroz svoj radni vijek za nekoliko poslodavaca od kojih se neki nalaze i izvan njihove matične zemlje, u nekoj drugoj državi EU-a, pa zastupnici žele da EU i zemlje članice uklone prepreke mobilnosti i pozabave se poteškoćama pri transferu mirovina unutar i između zemalja članica.

Zastupnici također uočavaju razliku između službene dobi za odlazak u mirovinu (koju trenutačno više zemalja želi promijeniti) i stvarne dobi u kojoj ljudi prestaju raditi.

Zbog nejednakosti na tržištu rada žene imaju niže mirovine te stoga i veći rizik od siromaštva u starijoj dobi. Prosječno, žene su plaćene manje od muškaraca za isti rad. Zastupnici traže od Komisije i zemalja članica da se pozabave tim nejednakostima i uzmu u obzir i čimbenike poput duljih prekida karijere zbog brige za obitelj u beneficije pri izračunu mirovina.

Svaka zemlja članica slobodna je odlučiti o svom mirovinskom sustavu u skladu sa svojim specifičnostima te za njega snosi odgovornost, no veliko europsko oko pratit će svaku od njih kako se ne bi ugrozila prava osnivačkih ugovora, direktiva i odluka. Pridodamo li tome i dimenziju tržišta rada, slika se znatno mijenja i pokazuje da demografska slika nikako nije jedini faktor utjecaja na formiranje mirovinskog sustava. S gotovo 90 milijuna stanovnika starijih od 65 godina i tendencijom udvostručenja za 50 godina, uz istodobni pad populacije u dobi između 15 i 64 godine, jasno se vidi da je podizanje dobne granice odlaska u mirovinu samo jedan element složenog sustava.

Danas se u EU u prosjeku izdvaja 10% BDP-a za mirovine. U Hrvatskoj je taj postotak veći tek za jedan postotni poen. Rješenje problema ogleda se u povećanju zaposlenosti, osobito mladih, žena i starijih, uz istodobno kvalitetniju zdravstvenu skrb da bi se povećao broj onih koji uplaćuju u sustav.

Europska će komisija, očekuje se, najprije predložiti 25 inicijativa koje su rezultat javne rasprave iz srpnja 2010. godine. Tek nakon toga slijedit će zakonski prijedlozi i odluke o poboljšanju održivosti i primjerenosti mirovinskih shema.

Prema Lisabonskoj strategiji, EU treba biti “najkompetitivnije gospodarstvo utemeljeno na društvu znanja”. O ovome je u strategiji navedeno sljedeće: “Europski socijalni model sa svojim razvijenim sustavom socijalne zaštite mora biti u temelju prelaska na gospodarstvo znanja. Ipak, ovi sustavi moraju biti prilagođeni kao dio aktivne socijalne države kako bi se osiguralo da se rad isplati, da se osigura njihova dugoročna održivost usprkos starenju populacije, da se promovira društvena uključenost i jednakost spolova i pruži kvalitetna zdravstvena zaštita.”

Politika EU na području zdravstva zamišljena je kao nadopuna nacionalnim politikama, uz dodatne vrijednosti koje je moguće ostvariti samo na nadnacionalnoj, europskoj razini. Primjerice, kontrola i praćenje epidemija koje zahvaćaju više zemalja, slobodan protok pacijenata i zdravstvenog osoblja te praćenje i smanjivanje zdravstvenih nejednakosti između zemalja. piše

 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime