prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.

banner glas umirovljenika4facebook glas1

Stroža kazna od prvostupanjske?

milan tomicicPitanje: Prije dvije godine prouzročio sam prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđena jedna osoba. U sudskom postupku proglašen sam krivim te sam kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 11 mjeseci bezuvjetno. S obzirom na okolnosti prometne nesreće nisam zadovoljan presudom premda mi moj odvjetnik tvrdi da sam s obzirom na težinu ozljeda osobe koja je stradala, dobro prošao. Tražio sam od njega da podnese žalbu protiv presude, te uskoro očekujem pravorijek drugostupanjskog suda. Međutim, u nevezanom razgovoru s jednom stručnom osobom, saznao sam da postoji mogućnost da drugostupanjski sud usprkos mojoj žalbi izrekne strožu kaznu od one protiv koje sam se žalio. Je li to moguće? (M.A., Vukovar)

Odgovor: Ako ste samo vi podnijeli žalbu protiv prvostupanjske presude onda drugostupanjski sud ne može izreći strožu kaznu povodom vaše žalbe, jer u kaznenom postupku se primjenjuje tzv. zabrana reformatio in peius, što znači da drugostupanjska presuda ne može biti stroža od prvotno izrečene kazne. Ali, ako je protiv iste presude žalbu podnijelo i državno odvjetništvo, moguće je izricanje strože kazne.

Kako do uknjižbe prava vlasništva?

Pitanje: Nedavno sam kupio veće građevinsko zemljište na kojem mislim izgraditi obiteljsku stambenu zgradu za vlastite potrebe. S obzirom na to da mi je poznato da nisam vlasnik nekretnine sve dok ne provedem uknjižbu prava vlasništva na kupljenoj nekretnini, molim vas da mi odgovorite što sve trebam učiniti da se upišem kao vlasnik zemljišta, te koji je sud nadležan za upis uknjižbe s obzirom na okolnost da se kupljeno zemljište ne nalazi na području mog prebivališta, što pretpostavlja nadležnost drugog suda? (S.T., Knin)

Odgovor: U pravu ste što se tiče uknjižbe prava vlasništva na kupljenom zemljištu jer sve dok ne provedete upis uknjižbe prava vlasništva niste vlasnik, iako ste sklopili kupoprodajni ugovor, ovjerili ga kod javnog bilježnika i isplatili prodavatelja. Za upis uknjižbe prava vlasništva, mjesno je nadležan općinski sud na čijem se području nalazi navedena nekretnina bez obzira gdje vi imate prebivalište. Za upis uknjižbe prava vlasništva potrebno je sačiniti prijedlog za upis uknjižbe kojeg u formi obrasca možete dobiti na Općinskom sudu; priložiti izvorni ugovor o kupoprodaji nekretnine ili ovjerenu presliku kupoprodajnog ugovora; priložiti dokaz o vašem državljanstvu (domovnica, osobna iskaznica ili putovnica); te platiti pristojbu od 250 kuna putem opće uplatnice. Prijedlog za upis uknjižbe s navedenim prilozima možete predati neposredno nadležnom sudu ili preporučeno poslati poštom.

Izvanknjižno vlasništvo u oporuci?

Pitanje: Pripremam se sačiniti vlastitu oporuku, no muči me jedan problem. Naime, izvanknjižni sam vlasnik veće vikendice na moru, pa ne znam mogu li tu vikendicu uvrstiti u oporuku. Hoće li moji nasljednici imati problema s tom vikendicom, tj. njenom uknjižbom i kako to mogu riješiti? Sigurno se ovako star ne mogu i ne želim upuštati u eventualne sudske sporove kako bi se prije smrti mogao uknjižiti kao vlasnik. Neka to ipak načine moji nasljednici. Molim vas za vaš savjet

1 mišljenje. (T.G., Hvar)

Odgovor: Nema nikakvih zapreka da u oporuku uvrstite i svoje izvanknjižno vlasništvo koje će se rasporediti vašim nasljednicima. Nasljednici se neće moći uknjižiti kao vlasnici temeljem rješenja o nasljeđivanju, već će trebati provesti parnični postupak (tužba na utvrđenje) ili izvanparnični postupak (pojedinačni ispravni postupak) kako bi se mogli upisati kao zemljišni vlasnici vikendice.

Dodatni rad, dodatno pravo nasljeđivanja?

Pitanje: Nakon što sam završio automehaničarski zanat i odslužio vojsku, zaposlio sam se u struci u jednom javnom poduzeću. S obzirom na to da su moji roditelji bili vlasnici poljoprivrednog gospodarstva u blizini grada gdje sam radio, svakodnevno sam nakon završetka rada, pa i vikendom, pomagao roditeljima u radovima na poljoprivrednom gospodarstvu. Uz to sam kao automehaničar i stručna osoba pomagao ocu u održavanju njegove poljoprivredne mehanizacije, koja je zbog veličine poljoprivrednog gospodarstva bila brojna. Tijekom godina gospodarstvo je raslo i povećavalo se zahvaljujući predanom radu mojih roditelja i mene, te je imanje postalo veliko i vrijedno. Nažalost, otac je nedavno iznenada preminuo te nam predstoji ostavinska rasprava. Ne znam je li sastavio oporuku, ali me zanima vrednuje li se moj rad kroz više godina u ostavinskom rješenju. Napominjem da su se moja braća i sestra školovali i nisu radili na imanju. Molim vas da mi savjetujete što da napravim kako bi zaštitio svoj interes. Imam li kakvo dodatno pravo na nasljeđivanje temeljem rada na imanju? (K.J., Slavonski Brod)

Odgovor: Ovo što vi nazivate dodatnim pravom na nasljeđivanje zbog vašeg rada na obiteljskom imanju, regulirano je odredbama članka 75., 76. i 143. Zakona o nasljeđivanju gdje je utvrđeno da potomak koji je svojim radom pridonio povećanju ostaviteljeve imovine, odnosno da je imanje dobilo na vrijednosti, stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala. Da biste ostvarili pravo na izdvajanje iz ostavine dijela imovine koja je stvorena vašim radnim doprinosom, morate u ostavinskom postupku postaviti zahtjev za izdvajanja dijela imovine iz ostavine. Ako se ostali nasljednici tome usprotive, ostavinski postupak će se prekinuti te ćete biti upućeni u parnicu u kojoj ćete trebati dokazati svoje tvrdnje vezane za vaš doprinos.

Tužbom "protiv" uzdržavanja djece

Pitanje: Nakon razvoda braka u kojem se rodila kćerka sud je na uzdržavanje kćerke dosudio iznos od 3.000 kuna. Bivša supruga u trenutku razvoda braka nije radila, pa je i ta okolnost utjecala na odluku suda u pogledu visine uzdržavanja. Nakon nekog vremena ponovno sam se oženio te sam nakon godine dana dobio blizance. Prema informacijama kojima raspolažem, bivša supruga se u međuvremenu zaposlila i ima vrlo solidna primanja. Kako su se time okolnosti na obvezu uzdržavanja bitno izmijenile jer sada pored kćerke moram uzdržavati i dvoje djece iz drugog braka, smatram da bi trebalo smanjiti moju obvezu uzdržavanja kćerke pa mi recite što trebam poduzeti da se smanji moja obveza uzdržavanja kćerke? (Š.L., Trogir)

Odgovor: S obzirom na to da su okolnosti vezane za odluku suda o visini uzdržavanja vaše kćerke bitno izmijenile, smatramo da su ostvareni uvjeti da tužbom zatražite smanjenje iznosa uzdržavanja kćerke iz prvog braka. Na odluku suda vezano za tužbu sigurno će utjecati izmijenjene okolnosti u pogledu zapošljavanja vaše bivše supruge, a posebno na rođenje blizanaca u drugom braku, koje morate uzdržavati