prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.
prvi nacionalni Portal za treću dob u Republici Hrvatskoj pokrenut 2009. godine, od strane Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, s višestrukom namjenom od kojih je možda najvažnija otklanjanje predrasuda s generacije starijih građana.

Banner5

Pretraživanje

SLOBODNA MJESTA

slobodna_mjesta

POSAO 55+

sjedalapt

DOMOVI ZA STARIJE

staracki_domovi

Novosti iz HZMO

hzzo

SOCIJALNA SKRB

socijalna_skrb

MUH 3

Sindikat umirovljenika

logo SUH

Koliko je vaših mirovina uloženo u Agrokor i jesu li zaradili fondovi

mirovine agrokorOd izbijanja krize u Agrokoru u ožujku ove godine vrijednost dionica tvrtki najvećeg domaćeg koncerna znatno je pala, dok se vrijednost Agrokorovih obveznica kojima se trguje na stranim burzama u prosjeku srušila na trećinu njihove početne vrijednosti.

Kako su u Agrokorove vrijednosne papire ulagali i domaći mirovinski fondovi, upitali smo ih koliko su uložili novca u posrnulo poslovno carstvo i hoće li veliki minusi na burzama ostaviti posljedice po mirovinsku štednju u drugom stupu.

Iako je tportal postavio konkretna pitanja, svi fondovi nisu uspjeli dati odgovore koje smo tražili. U Hrvatskoj posluju četiri obvezna mirovinska fonda – AZ, RBA, Erste Plavi i PBZ/CO – i njihova ukupna imovina premašuje iznos od 85 milijardi kuna.

Ti su fondovi uglavnom ulagali u dionice Leda i Jamnice te Agrokorove obveznice, a njihovi šefovi tvrde da su unatoč minusima na burzi uspjeli zaraditi novac za svoje štediše. To se na prvi pogled čine kao vrlo hrabre izjave, no treba imati na umu da mirovinci ne otkrivaju kad su počeli skupljati dionice Leda i Jamnice. Dakle mogli su ih kupiti i prije deset godina, kad su cijene tih dionica bile znatno niže nego danas.

Isto tako, mora se računati s time da restrukturiranje Agrokora još traje te da ako u portfeljima još uvijek drže dionice Leda i Jamnice, mogu i povećati zaradu ako se u budućnosti oporave cijene tih dionica. Ne može se tvrditi da je netko izgubio novac na nekoj dionici sve dok je ne proda po cijeni nižoj od one po kojoj ju je kupio.

Kada ih se proziva zbog potencijalnih gubitaka, mirovinci uvijek vade argument da pojedina ulaganja, poput onih u koncern Agrokor, čine vrlo mali udio u vrijednosti njihova portfelja. To se redovito ilustrira prinosom.Tako je od početka godine prosječan prinos mirovinskog fonda iznosio pet posto, dok su samo u svibnju mirovinski fondovi izgubili gotovo jedan posto prinosa. No smisao mirovinskih fondova je u tome da imaju robusne portfelje (što im osigurava golema količina novca koju svaki mjesec dobivaju) koji moraju ostvariti i zadržati prinose tijekom niza godina, a što im treba omogućiti redovitu isplatu mirovina iz drugog stupa. 

Kao što je tportal ranije pisao, rasprodaja dionica Leda i Jamnice počela je čim se pročulo za probleme u Agrokoru. Dionice su prodavali i mirovinski fondovi. Prema podacima sa Zagrebačke burze, najveći od četvorke, AZ fond, drži 12 posto ili nešto više od 37.000 dionica Leda koje po zadnjoj cijeni na burzi vrijede 127 milijuna kuna. To je 0,38 posto vrijednosti AZ-ova portfelja od 33 milijarde kuna.

kristijan buk
Kristijan Buk, predsjednik AZ fonda
Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic

Upitali smo ih što misle kakav će utjecaj kriza u Agrokoru imati na njihovo poslovanje:

'Ova ulaganja, gledajući čitav portfelj AZ mirovinskih fondova, imaju vrlo mali udio zbog činjenice da štitimo članove širinom ulaganja u različite financijske instrumente. Time disperziramo rizik upravo zato da niti jedno pojedinačno ulaganje ne bi imalo značajan utjecaj na poslovanje i rezultate rada naših fondova. Stoga, bez obzira na to kakav će biti konačan rezultat procesa restrukturiranja Agrokora, on neće imati značajnijeg utjecaja na kretanje obračunske vrijednosti AZ obveznih mirovinskih fondova.'

U drugom najvećem fondu, Raiffeisenu, ograđuju se navodeći da ne komentiraju pojedinačna ulaganja, ali s obzirom na utjecaj Agrokora i važnost transparentnosti, podastiru detaljan i zanimljiv odgovor. Govore da su u duljem razdoblju ulagali u Agrokorove vrijednosne papire te napominju kako mirovinci imaju zakonska ograničenja za ulaganja u papire pojedinog izdavatelja i povezane mu tvrtke. Ta ograničenja postoje kako bi smanjio rizik od propasti pojedine tvrtke.

Kao što smo ranije pretpostavili, Raiffeisenov fond kategorije B započeo je ulaganja u Agrokorove obveznice još 2004. godine. Kratkotrajno su bili izloženi Tisku i Zvijezdi, a 2013. u javnoj ponudi kupili su dionice Leda. To se zbilo prije podjele fondova na A, B i C kategoriju i njihova vrijednost u ukupnom portfelju iznosila je jedan posto. Nakon toga kupili su još dionica na Burzi i došli do 1,04 posto udjela. Imali su i manji udio u Jamnici, a fond kategorije C koji ne ulaže u dionice imao je nešto obveznica Agrokora.

U RBA-u su kupovali obveznice Agrokora jer su 'od 2004. godine donedavno imale izrazito atraktivne uvjete u odnosu na usporedive izdavatelje i tadašnju procjenu rizika samog društva Agrokor. Dodatno, razlika u prinosima između obvezničkih izdanja društva Agrokora i ekvivalentnih izdanja Republike Hrvatske nudila je više nego adekvatnu naknadu za razliku u riziku dobivenu usporedbom kreditnih rejtinga od renomiranih kuća (Moody's, S&P)'.

damir grbavac
Damir Grbavac, predsjednik RBA mirovinskog fonda
Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic

Sa smanjenjem izloženosti prema Agrokoru počeli su 2014., godine., kada su procijenili da se provedba inicijalne javne ponude tog koncerna previše odgađa te da mu se kvare kreditni pokazatelji. Napominjući da se pokazatelji Leda u međuvremenu nisu pokvarili, u RBA su počeli prodavati i njihove dionice zbog prevelikog utjecaja mogućih problema u krovnoj kompaniji.

Važno je u cijeloj priči napomenuti kako su svjetske kuće za ocjenu kreditnog rejtinga tek početkom 2017. godine prvi put snizile kreditni rejting društva Agrokor, koji je bio nepromijenjen od 2004. godine. U 13 godini mijenjali su se samo izgledi rejtinga.

'Ukupna realizirana i nerealizirana dobit od ulaganja u vrijednosne papire Agrokor grupe za RBA B fond od 2004. do 2017. godine na dan 31. svibnja 2017. godine iznosi 261 milijun kuna. Čak i u slučaju da jedina preostala pozicija izloženosti u RBA B fondu prema Agrokor grupi, a to je 18.876 dionica Leda, koje u ovom trenutku čine 0,21 posto neto imovine fonda, svojom vrijednošću padne na nulu, dobit RBA B fonda na razini cjelokupnog ulaganja u vrijednosne papire Agrokor grupe bila bi i dalje visokih 208 milijuna kuna', kažu nam u tom fondu.

Dodaju kako trenutna vrijednost dionica Leda u portfelju B fonda iznosi 52,8 milijuna kuna i vrednovane su po cijeni od 2.801,10 kuna. Realizirana dobit fonda kategorije A na Agrokorovim papirima iznosi 274.000 kuna i odnosi se na ulaganja u obveznice i tek u manjem dijelu u Ledo i Jamnicu. S obzirom na to da fond C ne ulaže u dionice, realizirana dobit za navedeni fond odnosi se isključivo na ulaganja u obveznice i iznosi 1,4 milijuna kuna. Svi dobici za fondove A i C su realizirani i navedeni fondovi više nemaju izloženosti prema Agrokor grupi.

dubravko stimac
Dubravko Štimac, predsjednik PBZ/CO fonda
Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

Treći najveći fond, PBZ/CO, drži dionice Leda vrijedne 0,11 posto portfelja, inače teškog 14 milijardi kuna. U tom fondu napominju kako su prije obustave trgovanja prodali određeni broj dionica Leda, a od obustave su dva puta umanjili njihovu vrijednost u knjigama, sukladno procjeni rizika. Ranije su u portfelju imali i dionice Jamnice, a prodali su ih prije krize u Agrokoru te, kako kažu, na njima ostvarili zaradu članovima.

Upitani kako komentiraju utjecaj krize na poslovanje mirovinskih fondova, kažu:

'Nakon novonastale situacije vezane uz Agrokor došlo je do pada cijena dionica, ne samo sastavnica koncerna, već i dionica onih kompanija koje niti na jedan način nisu izložene Agrokoru. Uslijed toga došlo je do određenog pada vrijednosti obračunske jedinice fondova A i B, no u zadnjem periodu bilježi se rast, stoga vjerujemo da ćemo i ove godine ostvariti pozitivan rezultat unatoč posljednjim događajima na domaćem dioničkom tržištu. Naglašavamo da i dalje držimo prosječni godišnji prinos od početka rada iznad pet posto, što, kada se uzme u obzir velika svjetska financijska kriza, višegodišnja stagnacija hrvatske ekonomije te sadašnja problematika ovako velikog hrvatskog gospodarskog subjekta kao što je Agrokor, konkretno govori o robusnosti hrvatskih obveznih mirovinskih fondova.'

petar vlaic
Petar Vlaić, predsjednik Erste Plavog
Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic

Najkraća priča o izloženosti mirovinskog fonda Agrokoru ona je Erste Plavog, koji nema ni dionica ni obveznica posrnulog Todorićeva carstva.Imali su ih, doduše, potkraj prošle godine, ali su ih do danas u potpunosti rasprodali i - prema njihovim riječima - zaradili. Kažu kako je dioničko tržište brzo reagiralo na krizu u Agrokoru te kako su loše vijesti već uračunate u cijene kompanija čije dionice imaju u portfelju.

'Dakle određeni gubitak već smo pretrpjeli, no s obzirom na našu ukupnu izloženost domaćim dionicama, negativan utjecaj je relativno nizak', zaključuju u Erste Plavom. piše

Gostovanje u emisiji


PopUp MP3 Player (New Window)

IZ MEDIA

Prenosimo iz drugih media [VIŠE]

 

TU SMO ZA VAS

Imate-starog-roditeljaplava-tamna

 

FERPA

ferpa

Hobiji 65+

Hobiji za osobe 65+