Dok Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama traži da se dopusti rad umirovljenika, industrijski sindikati tome se protive iz nekoliko razloga
Pet tisuća umirovljenika koji su otišli u starosnu mirovinu iskoristilo je mogućnost da se zaposle na četiri sata dnevno uz pravo da im se nastave isplaćivati mirovine. Ostane li Vlada pri svom prijedlogu, od iduće bi godine pravo da se zaposle na četiri sata dnevno trebali dobiti svi umirovljenici, što je izazvalo zanimljive reakcije.
Nelojalna konkurencija?
Industrijski sindikati okupljeni oko Saveza samostalnih sindikata (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) izjasnili su se protiv dodatnog otvaranja tržišta rada umirovljenicima jer se boje nelojalne konkurencije. – Ako radnik može i želi nastaviti raditi, a poslodavac ima potrebu za njegovim radom, radnika treba zadržati u radnom odnosu, a ne umiroviti uz zadržavanje radnog mjesta – naveli su čelnici triju industrijskih sindikata Mladen Novosel, Krešimir Sever i Miroslav Hraščanec. Rezervu prema tom prijedlogu imaju i profesori s Pravnog fakulteta Željko Potočnjak i Ivana Vukorepa koji smatraju da ponovni radni angažman treba teći paralelno s odgovarajućim umanjenjem mirovine.
Sindikalci se boje da će jače otvaranje tržišta rada umirovljenicima potaknuti poslodavce da im daju otkaze čim steknu uvjete za prijevremenu mirovinu i naknadno ih zaposle na četiri sata. S druge strane, Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama traži da se dopusti rad umirovljenika pozivajući se, među ostalim, i na praksu drugih europskih zemalja. Stariji od 65 godina u Austriji slobodno rade, dok se mlađima od 65 mirovina obustavlja samo ako je viša od 349 eura. Bugarska je potpuno otvorila tržište rada umirovljenicima, a slično je u Slovačkoj, Portugalu, Cipru i Italiji. Slovenci i Česi imaju rješenje koje se posljednjih nekoliko godina primjenjuje i kod nas, a to je da uz zadržavanje mirovine slobodno mogu raditi samo oni umirovljenici koji su prešli starosnu dob za umirovljenje.
Saborski zastupnik Silvano Hrelja (HSU) kaže da je strah sindikalaca nepotreban. – Već i sada umirovljenici mogu raditi preko ugovora o djelu i ništa se epohalno ili štetno nije dogodilo na tržištu rada. Iskustvo koje imamo sa zapošljavanjem korisnika invalidskih i starosnih mirovina pokazuje da nema razloga za bojazan. Dodatno, danas se na svim pozicijama traži radna snaga pa je najnormalnije da pokušamo iskoristiti ljude s iskustvom koji mogu i žele raditi – kaže Silvano Hrelja. Otvaranje nekog oblika rada i za prijevremene korisnike mirovina prihvatljivo je i za pučku pravobraniteljicu Loru Vidović koja je, međutim, u svojem izvještaju zapitala Ministarstvo rada i mirovinskog sustava treba li smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada.
Ne smanjivati mirovinu
– Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo promatrati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete života te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije – smatra Lora Vidović. Umirovljenicima koji rade ne treba smanjiti mirovinu. Zaradili su je, a na novi posao plaćat će doprinose i poreze, kaže jedna umirovljenica koja podsjeća sindikate da se za veće plaće bori i štrajkovima, kojih u nas nema.
– Jedino je rješenje za sve nas rast prave ekonomije. Ne ove sulude turističke – kaže naša sugovornica. Hrvatska nastoji stimulirati zadržavanje starijih u radnom odnosu i nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu, a krajem prošle godine na poslu se nakon 65. godine zadržalo 9885 zaposlenih, većinom u zdravstvu, pravosuđu, prosvjeti ili u menadžerskim vodama. piše
