Pripravci od stolisnika rabe se za smirivanje probavnih smetnji kod želučanih bolesti, smiruju grčeve u mišićima te povoljno djeluju na žene. nalazimo ga uglavnom uz ceste puteve.
Stolisnik (Achillea millefolium) ubrajamo među najstarije poznate ljekovite biljke. Prema legendi, rabio ga je i grčki junak Ahilej kako bi zaustavio krvarenje, a po tome je stolisnik i dobio svoje latinsko ime.
Zbog mnogobrojnih aktivnih sastojaka stolisnik ima široku primjenu u liječenju. Eterično ulje stolisnika djeluje umirujuće na grčenje mišića omogućuje ispuštanje plinova iz organizma, djeluje protuupalno te uništava gliste u crijevima. Stolisnik se obično rabi za smirivanje probavnih smetnji kao što su želučane bolesti, upale stijenki crijeva, zatvor i nadutost.
U vanjskoj uporabi, zahvaljujući protuupalnim svojstvima, stolisnik smiruje reumatske bolove i bolove kod hemoroida. Upotrebljava se i za liječenje infekcija usne šupljine, konjunktivitisa, ekcema i drugih stanja, uključujući groznice.
Stolisnik djeluje i kao diuretik, snižava krvni tlak, a pomaže i u liječenju bolesti povezanih s trombozom te abnormalno visokog tlaka u arterijama. Ta se biljka može rabiti i u slučajevima infekcija u mokraćnom traktu. Ima stimulirajući učinak na proizvodnju žuči i funkciju jetre.
Stolisnik je i jedan od najučinkovitijih čajeva za žene. Tradicionalno se upotrebljavao za smirivanje grčeva maternice, kod tegoba s mjesečnicom i za olakšavanje porođaja. Kad se redovito uzima u malim količinama, može pomoći u reguliranju menstrualnog ciklusa, pogotovo u slučajevima kad je mjesečnica rijetka ili neredovita. No ova biljka ima i mnoga druga korisna svojstva.
Stolisnik se tako upotrebljava i za razgrađivanje sluzi te liječenje dišnih putova. Kod gripe i nakon teških oboljenja preporučljiv je kao tonik zaslađen medom. Prema nekim izvorima, vrući čaj od stolisnika pomaže kod migrene. Stolisnik uz to čisti i masnu kožu, pa je čest sastojak kozmetičkih proizvoda. Najčešće se suši za pripremu čajeva i bere nakon što procvate, od lipnja do listopada. Može se rabiti i svjež.
Za jelo se može brati već u rano proljeće, od kraja veljače sve do lipnja, katkad ponovno u jesen, dok se u ljekovite svrhe suše gornji dijelovi cvatućih mladica ubrani tijekom ljeta. Iako je tad stolisnik najbogatiji ljekovitim sastojcima, tad više nije prikladan kao dodatak jelima. Naime, samo mladi i posve nježni listovi stolisnika su ukusni, a starenjem postaju pregorki.
Gorčina se može smanjiti ako se listovi opare vrelom vodom i ocijede. Mladi listovi imaju aromatičan miris od eteričnog ulja, pa ih u Njemačkoj dodaju juhama, salatama, varivu, svježem siru i maslacu ili ih miješaju s kiselicom i trpucem.
Stolisnik se može rabiti i kao začin umjesto listova peršina. Iz mladih listova uz dodatak limunova soka ili limunske kiseline može se prirediti ukusan umak, nalik na onaj od kopra. Osim zbog ljekovitih svojstava, svježi bi stolisnik bilo dobro uključiti u prehranu zbog obilja vitamina C i karotena.
Velika prednost ove biljke je i u tome što ju je lako pronaći. Nalazimo ga u velikim količinama uz ceste i putove, po suhim pašnjacima, livadama i poljima. piše
