Bura zbog Vladine najave

139

kopaci

Medicina rada: Nije isto zidaru i činovniku, svi ne mogu raditi do 67. Prvi na udaru duljeg radnog vijeka 300.000 radnika koji sada imaju od 50 do 60 godina.

Ranije produljenje radnog vijeka na 67 godina života i skraćivanje razdoblja u kojemu se može otići u prijevremenu mirovinu na tri godine u prvom će valu najprije pogoditi oko 300 tisuća zaposlenih u životnoj dobi između 50 i 60 godina, jer će raditi dulje nego što to nalažu sadašnja zakonska rješenja.

Trenutačno je u Hrvatskoj zaposleno oko 65 tisuća starijih od 60 godina, a 375 tisuća radnika je u dobi između 40 i 50 godina. Svi koji su rođeni poslije 1961. godine, neovisno o spolu, trebali bi raditi do 67 godina, što otvara brojna pitanja. Jedno su fizičke i psihofizičke mogućnosti, na što upozorava specijalist medicine rada dr. Marijan Mijić.

– Nije isto raditi na građevini, u šumariji ili administraciji. Zavarivač u škveru sigurno ne može raditi do 67 godina, pitanje je može li i do 65 godina. Ludost bi bilo propisivati unificirano rješenje za sve – ističe dr. Mijić koji smatra da bi i za državu i za građane bilo najbolje da se ljudima ostavi na volju da biraju hoće li raditi poslije 65. godine.

Tko može narediti kirurgu?

– Takve se stvari ne smiju lomiti preko koljena. Administracija možda može, ali i prosvjetni su radnici pod psihičkim stresom, neki bi možda mogli, neki i ne. Nije sve jednostavno ni u zdravstvu. Ima liječnika koji i sada rade poslije 65. godine, ali tko može kirurgu narediti da operira do 67 godina – navodi dr. Mijić.

Produljenje radnog vijeka svjetski je trend i na njemu Europska komisija inzistira pritisnuta bijelom kugom, slabim natalitetom i produljenjem životnog vijeka. Finska, Grčka, Island, Njemačka, Francuska, Danska i mnoge druge zemlje već su donijele odluke o postupnom produljenju radnog vijeka na 67 godina, a učinila je to i Hrvatska. Naš je početni plan bio da se tek od 2038. godine radi do 67 godina, no Oreškovića Vlada odlučila je skratiti taj rok za deset godina. Koji su razlozi takve promjene vidjet ćemo idući tjedan, no prve reakcije pokazuju da će oporba pružiti otpor, a i dva najveća sindikata, NHS i SSSH, istaknula su da će “koristiti sve svoje mogućnosti da bi se borili protiv najavljenih reformi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, na što pozivaju i sve hrvatske građane”.

– U društvenim uvjetima koji se dugi niz godina neće mijenjati skraćivanje prijelaznih razdoblja potpuno je neprihvatljivo, pogotovo ako se zna položaj i uloga žene, činjenica da se u Hrvatskoj u prosjeku živi kraće negoli u EU, kao i da je stopa nezaposlenih mladih više nego dvostruko veća od prosjeka EU. Tako će konačni rezultat tih mjera biti “s posla na groblje”, a mladima će zapošljavanje “zaprečavati” njihovi djedovi i bake – navode Krešimir Sever i Mladen Novosel.

Proreformski nastrojeni poslodavci još nisu komentirali dulji radni vijek, no to sigurno nije mjera koju bi oni sami stavili među deset najvažnijih poteza jer upravo tvrtke guraju u mirovinu sve koji imaju formalne uvjete. Poslodavci bi da se otvore granice za strance, dok Europska komisija potiče članice da osmisle stimulanse za zapošljavanje starijih, za što je pripremila i odgovarajući budžet. Većina starijih od 60 godina kod nas radi u javnom sektoru i ne odustane li Vlada od penalizacije, vjerojatno će potaknuti novi val odlazaka u prijevremenu mirovinu.

Otpuštaju najstarije

Hrvatska je lani dobila 49.256 novih umirovljenika koji imaju 32 godine staža, u mirovinu su otišli sa 61 godinom, a njihova je mirovina u prosjeku 2201 kunu. Prijedlog je da se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina smanji 0,30 posto. Reagirala je i oporba pa SDP-ovac Mirando Mrsić kaže da, nakon invazije na medije, represivni sustav, socijalne naknade, zdravstveni sustav i radnička prava, sada kreće napad i na mirovinski sustav.

– Nema nikakvih podataka koji bi potkrepljivali ovo što sada Vlada radi. To je pseudovlada, Vlada kapitala, a ne građana i radnika – naglašava Mrsić.

Silvano Hrelja (HSU) dodaje da Vlada dodatno kažnjava one koji imaju najviše staža te podsjeća da korisnici prijevremene mirovine imaju više od 36 godina staža, a toliko godina u sustav ne unose ni invalidske ni starosne mirovine. – Naši poslodavci, za razliku od njemačkih, otpuštaju one koji su prvi došli u tvrtku, a ne zadnji. Otpuštamo s velikom lakoćom najstarije radnike – tvrdi Hrelja.

Goran Beus Richembergh (HNS) apelira na vladajuće da ne diraju ono što je stabilno i održivo te im poručuje da je bolje da unaprijede ambijent u kojemu se dugoročno osigurava stabilnost i održivost mirovinskog sustava, dok sve koji kritiziraju Ivan Šuker (HDZ) optužuje za politikantstvo.

– Na 0,85 zaposlenih dođe jedan umirovljenik. Budući umirovljenici ostali su bez 6 milijardi sigurnih prihoda zbog prebacivanja iz drugog u prvi stup onih koji u mirovinu idu po posebnim propisima. Poslodavcima se ništa ne smanjuje ako imate ugovor na bruto plaću, ali očito je netko plasirao tu zgodnu tezu, pa ćemo vidjeti tko je bio sluga bankara i krupnog kapitala – zaključio je Šuker. piše