Dio umirovljenika u Hrvatskoj može tražiti novi izračun mirovine, evo o kome se radi

349

 

Umirovljenici koji su nastavili raditi mogu tražiti novi izračun mirovine, piše u utorak Večernji list, navodeći da su krajem lipnja 22.833 umirovljenika iskoristila mogućnost da se zaposle na četiri sata i nastave primati mirovinu.

Hrvatska je postupno legalizirala rad umirovljenika od 2014. godine, i to prvo za korisnike starosnih mirovina, zatim za prijevremeno umirovljene te povlaštene kategorije umirovljenika, a od prošle godine to je pravo proširila i na korisnike obiteljskih mirovina.

Osim korisnika invalidskih mirovina raditi smiju svi ostali, no udio zaposlenih umirovljenika na tržištu rada kreće se oko 1,5 posto, tako da njihov rad ne predstavlja prijetnju za mlađe niti je srušio cijenu rada.

Manje je poznato da umirovljenici koji se zapošljavaju mogu tražiti ponovni izračun mirovine kada skupe godinu dana radnog staža. Ako ima ljudi koji cijelo vrijeme rade na pola radnog vremena od 2014., teoretski oni su mogli skupiti najmanje tri godine dodatnog radnog staža.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne vodi statistiku koliko je umirovljenika zatražilo novi izračun mirovine, no potvrđuju da imaju takvih slučajeva. Ta godina staža može se protegnuti i na dulje razdoblje od dvije godine ako primjerice netko radi tri mjeseca u godini, pa mu trebaju četiri godine da skupi dodatni staž.

Teško je reći koliko taj dodatni rad može povećati jednom izračunatu mirovinu jer o tome nema podataka. Inače, ljudi koji su ove godine otišli u starosnu mirovinu su za prosječne 32 godine staža dobili 2772 kune mirovine. Oni s 42 godine staža imaju 3575 kuna mirovine, dok ljudi u penaliziranoj prijevremenoj mirovini za prosječnih 37 godina staža imaju 2952 kune mirovine.

Iz HZMO-a podsjećaju da pri novom izračunu mora biti ispunjen i uvjet staža i godina života propisan zakonom za stjecanje prava na novu mirovinu u trenutku kad se podnosi zahtjev.

Osim kad se zaposle na četiri sata, umirovljenici mogu tražiti novi izračun i ako rade honorarno te su putem drugog dohotka zaradili jednu prosječnu godišnju plaću u državi u bruto iznosu. Za prošlu je godinu taj bruto iznosio 115.188 kuna.

Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se ukupno isplaćeni primici ostvareni na temelju drugog dohotka u kalendarskoj godini, za koje su plaćeni mirovinski doprinosi, podijele s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u istoj godini, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić. piše