Fiktivna ušteda

723

fiktivniNova umirovljenja iz državnog sektora novi su udar. Stiže novi val umirovljenika, mirovinski sustav na koljenima Od svih zemalja Europske unije, Hrvatska ima najveći broj umirovljenika po zaposleniku.(Hrvatska sada ima 1,214 milijuna umirovljenika)Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za 20 tisuća i njihovo slanje u mirovinu iduće godine novi je udar na mirovinski sustav, najveći od 1999. godine kada je umirovljeno 56 tisuća radnika više nego u prethodnim godinama.

Tada je pokrenuta mirovinska reforma pa su deseci tisuća radnika “bježali” u mirovinu po povoljnijim uvjetima. Sličan udar na mirovinski sustav mogao bi se ponoviti dogodine kada se očekuje povećanje broja umirovljenika za 50 tisuća!

Sugovornik iz Vlade kaže da će za državne službenike razraditi “socijalno osjetljiv sustav koji neće opteretiti mirovinski fond”, ali odgovora kako to postići – nema. Dio novca trebala bi pokriti naplata doprinosa, dok bi za mirovine na dulji rok rješenje trebalo biti povećanje stope doprinosa za drugi stup sa 5 na 7-9%. Ovisno o ostalim proračunskim kalkulacijama, još nije donesena odluka hoće li se stopa izdvajanja za drugi stup povećati od 2013. ili 2014. godine. S druge strane, izvjesno je da će u idućih 20 do 30 godina mirovine pasti na razinu od 25 posto prosječne plaće. Početkom mirovinske reforme 1999. godine, broj umirovljenika prvi je put premašio 900 tisuća, 2006. bilo ih je 1,1 milijuna, a 2010. godine 1,2 milijuna. Nakon što Milanovićeva vlada provede svoje reforme, počisti državne sustave i potjera nelikvidne tvrtke u stečaj, može se očekivati i 1,3 milijuna umirovljenika. Autori studija o održivosti mirovinskog sustava koje su rađene posljednjih godina nisu to predvidjeli ni u najcrnjim scenarijima.

Hrvatska sada sa 1,214 milijuna umirovljenika ima najnepovoljniji udjel umirovljenih i zaposlenih među svim europskim državama te loše mirovinske i demografske perspektive. U posljednjih 12 godina broj umirovljenika godišnje se povećava za 30 tisuća jer su ljudi gubili poslove i tko god je mogao – bježao je u mirovinu. Dogodine će mirovinski sustav testirati rekorde iz 1998 i 1999. zbog najavljenih otkaza u državnim sustavima, ali i zato što u mirovinu pristiže baby boom generacija rođena poslije Drugog svjetskog rata. Slanje radnika iz javnog sektora u mirovinu kratkoročno može donijeti uštede u proračunu za plaće, ali mirovinski će sustav izgubiti oko milijardu kuna na godinu te prihode od doprinosa koje bi dobivali da su oni ostali raditi. piše