Hočemo li ostati bez hrane?

43

Mazzocco Drvar otkrila koji dio Hrvatske će najviše pogoditi porast razine mora i kakav nas scenarij čeka

‘Ogromne štete od klimatskih promjena očekuju se i u hrvatskoj poljoprivredi’, kaže RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar

Klimatske promjene ugrožavaju svjetsku opskrbu hranom, a ugrožena je i proizvodnja mnogih kultura u Hrvatskoj. S porastom svjetske populacije, potrebe za obradivim površinama, hranom i vodom su značajno porasle. Unatoč tome što je poljoprivredna proizvodnja uznapredovala, čak dvije milijarde ljudi u 2019. i dalje nije imalo dovoljno hrane, piše Carbon Brief.

Svjetska potreba za hranom, kao i potencijalna ugroženost resursa hrane nastala je kao posljedica političkih, ekonomskih i agronomskih utjecaja, ali i klimatskih promjena.

Do 2050. prinosi manji za tri do osam posto

Primjerice, visoke temperature mogu učiniti da neke kulture u pojedinim regijama svijeta jednostavno više ne budu održive, dok ekstremni vremenski uvjeti mogu imati nepredvidive i drastične posljedice na žetvu. Klima utječe i na širenje nametnika što direktno može umanjiti proizvodnju hrane, piše RTL.hr.

Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, tvrdi da će se utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju i dostupnost hrane osjetiti u Hrvatskoj.

“Prema takozvanoj Zelenoj knjizi, odnosno strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj izrađenoj u listopadu 2017. godine, porast razine mora, primjerice, pogodit će najviše dolinu Neretve”, kaže te dodaje da će salinizacija tla i moguće plavljenje dijela doline Neretve nanijeti ogromne štete području s kojeg stiže 95 posto hrvatskih mandarina.

“Predviđanje hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine prinos poljoprivrednih kultura biti smanjen za tri do osam posto, a samo na kukuruzu štete uzrokovane globalnim zatopljenjem mogle bi iznositi i do 116 milijuna kuna na godinu”, ističe Mazzocco Drvar.

KAKO KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU NA HRVATSKU? Neki dijelovi postat će pustinja, mijenjat će se i prehrana

Sve toplije zime i proljeća utječu na poljoprivredne kulture

Raniji početak vegetacijskog razdoblja zbog sve toplijih zima i proljeća, čini kulture osjetljivijima na potencijalni mraz i podložnijima sve brojnijim štetnicima, napominje.

“U 2007. godini imali smo cvjetanje mora u Istri kojim je smanjen ulov ribe za 30 do 70 posto, a procijenjena je šteta 127 tisuća eura. Primjera je bezbroj i nisu nimalo lijepi”, kaže RTL-ova meteorologinja.

Svjetski podaci o uzgoju naglašavaju šest ključnih kultura u prehrani s obzirom na kalorijsku vrijednost (riža, pšenica, šećerna repa, kukuruz, soja i krumpir), a posebno su ugroženi pšenica, soja i krumpir zbog ubrzanog širenja gljivičnih infekcija. Alarmantan je i podatak da svjetska populacija uglavnom ovisi o kalorijama koje dobiva iz samo nekoliko kultura. Ukratko, globalna opskrba hranom postaje homogenija, a populacije su sve više ovisne jedne o drugima.

Brojne gljivice koje napadaju te kulture mogu se širiti zrakom što znači da jednostavno dospijevaju s jednog na drugi kraj svijeta. Ekstremni vremenski uvjeti, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, onemogućavaju da se prati i umanji utjecaj štetnika, piše RTL.hr.

UZNEMIRUJUĆI SCENARIJ JE PRED VRATIMA: ‘Bogati će plaćati bijeg od vrućina i gladi. A ostatak svijeta? Oni će patiti. Bez hrane, vode…’

Razvoj nametnika ovisi o ‘trokutu bolesti’

Zagađenja zraka i njihova veza s gljivičnim infekcijama na pšenici pokazuju osjetljivost tih patogena na promjene u okolišu. Kako danas upravo te kulture koje se dominantno koriste za prehranu mogu rasti u više regija, njihovim prenošenjem po svijetu prenose se i štetnici koji se prilagođavanju klimatskim promjenama.

Predviđanje razvoja nametnika ovisi o takozvanom “trokutu bolesti” koji pokazuje da na njih utječe tri komponente: njihov domaćin, i faktori u okolišu, odnosno dostupnost nutrijenata i klima.

Najčešće se traži veza između određene bolesti i vremenskih prilika. Tako se zna da spomenuta gljivica Septoria ne podnosi vrućine i sušu jer gljivične spore ovise o kiši kako bi se rasprostranjivale. Klimatske promjene utječu podjednako na otpornost samih kultura prema bolestima, ali i na preživljavanje i rasprostranjivanje gljivica.

POGUBNI UČINCI KLIMATSKIH PROMJENA: Danas rođena djeca bit će doživotno izložena rizicima po zdravlje – pothranjenosti, zarazama, zagađenju…

Piše