Hrvati i klimatske promjene

40

Alarmantno nizak postotak građana smatra da su one rezultat ljudske aktivnosti, zelene udruge upozoravaju na novi problem

, Image: 511167553, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Aleksandra Pavlova / Alamy / Alamy / Profimedia

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, ove je godine na svoj 50. rođendan u znaku klimatskih promjena i obilježava se pod sloganom “Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica”.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu kako je ta tema izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan kojim EU potvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša.

“Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti – prirodnog kapitala EU te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, dodaju”, ističu iz Ministarstva.

Staff members of the the Gujarat Science City wearing facemasks stand in front of a planet earth model on the eve of World Earth Day at Gujarat Science City during Indian government-imposed nationwide lockdown as a preventive measure against the COVID-19 coronavirus, on the outskirts of Ahmedabad on April 21, 2020. (Photo by SAM PANTHAKY / AFP)

AFP

 

Poručuju kako je nužno zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora i uključivanje svih raspoloživih resursa, a u tom kontekstu je započelo i predsjedanje Hrvatske Vijećem EU.

Hrvatska je do sada ispunila sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, a uz aktivnosti smanjenja utjecaja na klimatske promjene, poduzima i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

U Zelenoj akciji postavljaju pitanje koliko smo svi zajedno, posebice vlade različitih država, pa tako i Hrvatske, do sada napravili za očuvanje našeg dragog planeta.

“Svjedoci smo trenutno jedne izvanredne situacije koja je obuhvatila cijeli svijet i postoje razna nagađanja kako smo se našli u ovoj situaciji a i razne teorije i predviđanja kako ima i pozitivnih posljedica pandemije na okoliš”, naveli su iz Zelene akcije, nevladinog udruženja građana za zaštitu okoliša. Smatraju da je ‘nesmotreno spominjati bilo kakve pozitivne posljedice uslijed ovakve neviđene krize koja je zadesila čovječanstvo’.

A doctor with a stethoscope auscultates the respiration of the lungs of the planet Earth - pneumonia and coronavirus in the USA - medical diagnostic, Image: 514123839, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Ilnur Khisamutdinov / Alamy / Alamy / Profimedia

Ilnur Khisamutdinov / Alamy / Alamy / Profimedia

 

Ta udruga tvrdi da su neki projekti i odluke koje će imati štetan utjecaj na okoliš, poput dozvole vađenja šljunka i pijeska iz rijeke Drave ili javni poziv za izgradnju golf igrališta Prukljan, aktualizirane upravo sada. Smatraju i da pitanje plastičnog i infektivnog otpada koji nastaje uslijed ove krize, pokazuje manjkavosti sustava gospodarenja otpadom.

Pitanje je, kažu, i kako će se Grad Zagreb nositi s posljedicama potresa te hoće li obnova i dozvola nove gradnje voditi računa o javnom interesu, sigurnosti građana, ali i okolišu.

U Zelenoj akciji ocjenjuju i kako nije sigurno što će biti s Europskim zelenim planom čija bi provedba, smatraju, mogla biti odgovor na posljedice krize za gospodarstvo te prilika koju članice EU ne smiju propustiti kako bismo se napokon ozbiljno počeli boriti protiv klimatskih promjena.

Iz Greenpeacea poručuju kako učinak ove krize pokazao koliko smo krhki, ali i da se s koronavirusom i s nedavnim potresom pokazalo koliko brižni i hrabri jesmo i možemo biti; koliko su važna neka često zanemarena zanimanja i koliko je ključno slušati znanost i stručnjake.

“Iako trenutno svjedočimo padu emisija stakleničkih plinova zbog mjera poduzetih za borbu protiv koronavirusa, nije izgledno da će to imati dugoročni učinak na globalno zatopljenje. Ne možemo si dopustiti da kad kriza prođe, odahnemo i vratimo se u ‘normalu’ jer je ‘normala’ značila iskorištavanje prirodnih resursa preko granica koje planet može podnijeti, uništavanje bioraznolikosti i guranje planeta u stanje sve dublje klimatske krize. Trebamo sustavna rješenja i korjenite dugoročne promjene. Trebamo zeleni oporavak i lidere koji su ga u stanju provesti”, poručuju iz Greenpeacea.

 

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pozivaju donositelje odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost. Tvrde kako se čovječanstvo nalazi između dvije krize – zdravstvene, uzrokovane koronavirusom te klimatske, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti, a obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo.

Ističu kako najnoviji izvještaj Copernicusa, programa EU za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. bila najtoplija godina od početka mjerenja.

“Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa”, upozorava WWF.

Hrvati manje zabrinuti za klimatske promjene

Istraživanje stavova i uvjerenja o klimatskim promjenama prevedeno među gotovo 30.000 ljudi pokazalo je da su Hrvati manje zabrinuti ljudskim djelovanjem na klimu od većine ispitanika u 40 zemalja svijeta.

Rezultati istraživanja, koje je provelo svjetsko udruženje za istraživanje tržišta WIN International u suradnji s Medianom Fides, pokazalo je “neku vrst globalnog konsenzusa” u tvrdnjama da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju, s kojima se složilo više od 85 posto ispitanika u 40 zemalja.

Samo 70,4 posto Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti

Stav hrvatskih ispitanika zemlju je pozicionirao prema najpozitivnijim, pokazalo je istraživanje, što može, upozorava Mediana Fides, znatno usporavati napore u nekim akcijama koje bi dovele do ublažavanja efekta klimatskih promjena u našoj zemlji.

Pokazalo se da samo 70,4 posto Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti, što nas pozicionira na pretposljednje mjesto od 40 zemalja, dok ta vrijednost u Sloveniji iznosi 86,8 posto, a u Italiji 83 posto.

Oko pitanja predstavljaju li klimatske promjene ozbiljnu prijetnju čovječanstvu stav Hrvata je treći od straga – 69,7 posto. Iza nas su samo Pakistan (62,0 posto) i Kina (56,8 posto).

Na tvrdnju da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena, Slovenci su zauzeli pozitivniji stav od Hrvata. S tom tvrdnjom ne slaže se 57,4 posto ispitanika Hrvatske i 63,1 posto ispitanika Slovenije, dok su ispitanici Italije puno negativnijeg mišljenja – samo 35,4 posto.

Kad se pogleda slaganje sa svim tvrdnjama, 30 posto ispitanika iz Hrvatske izjasnilo se potvrdno da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja, da je rezultat ljudske aktivnosti, da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju te da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena.

Većina drži da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja čovječanstvu

Ispitanici svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem u visokom postotku složili su se da je globalno zagrijavanje posljedica ljudske aktivnosti (84,4 posto) te da predstavlja ozbiljnu prijetnju čovječanstvu (84,5 posto).

No, mišljenja su bila podijeljena oko pitanja “ima li vremena za promjenu”, jer se njih 45,9 posto izjasnilo da je već prekasno za suzbijanje klimatskih promjena.

Iako sve regije pokazuju jednaku razinu svijesti, azijsko-pacifička regija pokazala je najnegativniji pogled na budućnost kad ih se pitalo ima li vremena da se nešto učini za smanjenje efekta klimatskih promjena – 54,9 posto.

Kopacki rit, 090913.
Posljednje suncane ljetne dane Slavonci koriste za obilazak Parka prirode Kopacki rit.Ovaj zooloski rezervat koji se prostire na vise od 23000 ha. od 1989 godine ima status ornitoloski znacajnog podrucja Europe.Tu obitava 296 vrsta ptica,a najbrojnije su kormoran,siva i bijela caplja,liske,rijecni galebovi i gnjurci.Osim ljubiteljima prirode Kopacki rit omiljena je destinacija biciklistima,setacima i ostalim rekreativcima.
Na fotografiji Kopacki rit.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX

Danijel Soldo / CROPIX

Kopački rit

 

Na suprotnoj je strani SAD s najpozitivnijim pogledom – 54,6 posto, najvjerojatnije zbog američke politike koja odbija ozbiljno shvatiti klimatsku prijetnju.

Iako u svijetu generalno prevladava velika zabrinutost zbog klimatskih promjena, postoje neke razlike između zemalja kada ih se pita jesu li klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti.

Suglasnost s tom tvrdnjom doseže čak 97,1 posto u Tajlandu, 94,8 posto u Ekvadoru i i 93,2 posto u Indiji,  za razliku od Pakistana, čiji se građani smatraju manje odgovornima – 59,8 posto. Piše