Hrvatska, zemlja staraca

628

Hrvatska zemlja staraca – Službeni statistički ured Europskog parlamenta, nedavno je objavio najnovije projekcije kretanja stanovništva u Europskoj uniji do 2100. A prema tim projekcijama, Hrvatska će imati najveći omjer starije populacije i radno aktivne populacije (onih od 15 do 64 godine), poznat kao omjer ovisnosti starije populacije (old age dependency ratio). 

Omjer ovisnosti starije populacije računa se kao broj starijih od 64 godine na svakih 100 stanovnika koji su u radno aktivnoj dobi – između 15 i 64 godine starosti. 

Nadalje prema Eurostatovom izvještaju za EU, a na temelju posljednjih dostupnih podataka, onih iz 2018., omjer ovisnosti starije populacije će se do 2100. gotovo udvostručiti: od 30,5%, koliko iznosi sada, do 57,3%.

U EU će omjer populacije u dobi za mirovinu i u radnoj dobi biti 57%, u Hrvatskoj 72%

Znači da će na svaku osobu u dobi za mirovinu biti manje od dvije osobe u radno aktivnoj dobi – što ne znači nužno da rade, jer mogu i studirati ili tražiti posao. A mogu i već biti u prijevremenoj ili povlaštenoj mirovini, kao što je itekako čest slučaj u Hrvatskoj.

Zemlje s najgorim omjerom imati čak 72% starih i ovisnih o mirovini u odnosu na one u radno aktivnoj dobi. Dakle, oko jedne i pol radno aktivne osobe na svaku osobu u dobi za mirovinu. Dotična zemlja je – Hrvatska.

Druga zemlja na ovoj neslavnoj rang-listi je Portugal, s omjerom (pojednostavljeno rečeno) starih i mladih, odnosno radno aktivnih od 70%. Sve ostale zemlje imat će omjer manji od 70%. Zemlje s najmanjim omjerom, ispod 55%, bit će uglavnom one koje su i sada najveća odredišta migranata: Francuska, Švedska, Velika Britanija i Irska, dok će Njemačka imati jedva nešto veći omjer od 55%

Hrvatska je i trenutno među zemljama s iznadprosječnim omjerom starih i radno aktivnih, s 30,7%. Naša zemlja će do kraja stoljeća zemlje koje trenutno imaju viši omjer, poput Grčke (34,1% sad, 61,1% 2100.) ili Italije (35,2% sad, 66,8% do 2100.), prestići.  piše Mira Čokić