Žene dobiju i 50% više no što su uplatile u mirovinski fond, a muškarci 20 posto. Sve dulje se živi pa se diže granica za odlazak u mirovinu. Od 1. siječnja 2038. svi će raditi do 67. godine. U prva tri mjeseca ove godine 9774 osobe ostvarile su pravo na mirovinu, koju će, sudeći prema očekivanim godinama života, muškarci koristiti idućih 18 godina i deset mjeseci, dok bi žene svoju mirovinu trebale primati iduće 22 godine i deset mjeseci.
Njihove prve mirovine u prosjeku iznose 1991 kunu, što je malo za pristojan život s obzirom na cijene i troškove života, no kad se gleda na duge staze, puno za državu. Tijekom očekivanog životnog vijeka država će radnici koja je u ožujku otišla u mirovinu isplatiti približno 528 tisuća kuna mirovine, što je bitno više nego što je ona sama uplatila u mirovinski fond dok je radila.
Više od uplata
Ljudi koji su ove godine otišli u starosnu mirovinu imali su samo 29 godina staža tijekom kojega su u mirovinski fond mogli uplatiti oko 350 tisuća kuna. Naša računica pokazuje da bi kroz dva desetljeća žene od države mogle dobiti 50 posto više novca nego što su same uplatile tijekom radnog vijeka, dok su muškarci, zbog kraćeg životnog vijeka, jeftiniji za državu i doplatit će im ‘samo’ 20 posto u odnosu na svotu koju su sami uplaćivali u mirovinski fond. Mirovine ‘friško’ umirovljenog muškarca državu će stajati oko 432 tisuće kuna, ne računajući povišice koje će dobiti zbog usklađenja mirovina s troškovima života i plaćama ili eventualna smanjenja ako ih država bude morala smanjivati. Dakako, mirovinski doprinosi koje su novi umirovljenici uplaćivali tijekom svog radnog vijeka ne postoje jer su potrošeni isti mjesec za tadašnje mirovine, a njihove će mirovine financirati sve manje radnika i sve manje mladih. Trenutačno na sto umirovljenika dolazi 114 radnika, a prije 25 godina imali smo tri radnika na jednog umirovljenika.
Financijski pritisak na državni mirovinski fond popustit će tek za desetak godina kada krenu prve veće isplate iz drugog mirovinskog stupa. Hrvatska Vlada tvrdi da je usprkos velikom broju umirovljenika – a krajem ožujka u mirovini je bilo 1,225.255 osoba – mirovinski sustav financijski održiv, dok Europska komisija ponovo pritišće da se oteža odlazak radnika u mirovinu. Europska komisija smatra da Hrvati prerano prestaju raditi, što je, s obzirom na poražavajuća demografska kretanja i stanje u ekonomiji, neodrživo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 116 starih stanovnika na 100 mladih, a svaka je peta osoba u Hrvatskoj u staračkoj dobi.
Zbog pritiska iz Svjetske banke i Europe prethodna HDZ-ova krenula je u ujednačavanje radnog vijeka za žene i muškarce i žene će se od siječnja 2030. u punu mirovinu sa 65 godina. Kad završi to prijelazno razdoblje, odlukom Milanovićeve vlade kreće drugo kojim će se dobna granica za odlazak u mirovinu postupno dizati sa 65 na 67 godina i za žene i za muškarce. Od 1. siječnja 2038. godine kod nas će se u starosnu mirovinu odlaziti s navršenih 67 godina života.
Dodatak za 2. stup
Ova vlada nema namjeru mijenjati uvjete za prijevremenu mirovinu, a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava naglašavaju da će započetu mini reformu mirovinskog sustava finiširati donošenjem novog zakona o beneficiranom stažu državnog sektora, odnosno Zakona o pravu iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao i realnog sektora. Ministarstvo očekuje da će stručnjaci medicine rada i zaštite na radu revidirati postojeći popis posebno teških poslova, a svi ljudi koji rade na njima odlazit će u profesionalnu mirovinu, s tim da će i dalje moći ostati u svijetu rada.
Isto tako, u Ministarstvu rada nadaju se da će do kraja mandata predložiti da se dodatak na mirovine osigura i za osiguranike drugog stupa, kako bi se izbjeglo stvaranje razlika u mirovini kada u mirovinu krenu prvi radnici koji su po sili zakona postali osiguranici drugog stupa jer su 2002. godine bili mlađi od 40 godina. piše
