I to je život o starijoj životnoj dobi

44

umirovljeniciuniv

U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o osobitosti života osoba starije životne dobi, a mnoga stručna znanja povezana za ovu temu s nama će podijeliti i naša današnja gošća diplomirana pravnica Mira Čokić – predsjednica Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi iz Zagreba.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 28.veljače 2020.godine

TEMA : Starija životna dob

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“. U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o osobitosti života osoba starije životne dobi, a mnoga stručna znanja povezana za ovu temu s nama će podijeliti i naša današnja gošća diplomirana pravnica Mira Čokić – predsjednica Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi iz Zagreba.

Mario: Poznato nam je da stariju životnu dobi obilježavaju mnogi stresovi i gubici. Koji o njih su najčešći i najzahtjevniji za starije osobe?

Daša: Starije su osobe izložene povećanom riziku različitih gubitaka (supružnika, zdravlja, ekonomskog statusa, neovisnosti i sl.). Gubici kod osjetljivih osoba dovode do smanjenja samopoštovanja i mogućeg razvoja depresije, te do neugodnog osjećaja gubitka kontrole nad vlastitim životom. Slaba socijalna podrška i mreža socijalnih kontakata mogu dovesti osobu u socijalnu izolaciju, odnosno rizik socijalne isključenosti. Posljedica je pretjerana usmjerenost na vlastito tijelo, razna tjelesna stanja i simptome. Najčešći stresovi i gubici su: umirovljenje, udovištvo, institucionalni smještaj, te promjene zdravstvenog i socijalnog stanja.

Mario: Recite nam nešto o umirovljenju.

Daša: Saznanje da postoji ograničen broj godina do odlaska u mirovinu za prosječnog čovjeka znači i odustanak od karijere. To ne vrijedi za kategorije ljudi u politici, znanosti, umjetnosti i sl., koji nerijetko tek u ovim godinama doživljavaju rezultate svojih napora. Svjesni saznanja da predstoji umirovljenje mnogi traže druge djelatnosti od kojih neke mogu biti plaćene, a neke i ne. Nemali broj ljudi otkriva u sebi sklonosti kojih nisu bili svjesni. To se odnosi na razne kreativne djelatnosti. Bez ambicija da «slikar» očekuje da će se razviti u poznatog umjetnika, da osoba koja počinje svirati gitaru ili drugi instrument očekuje da će postati poznati glazbenik, stariji pronalaze druge aktivnosti kojima pokušavaju ispuniti život. Razmišljanja o financijskim izvorima zauzima sve više mjesta u razmišljanjima i u razgovorima. Odlazak u mirovinu, posebno ako je prisilan, tj. kada osoba nije sama odlučila da se povuče, već je na to tjera društvo ili zdravstveno stanje, često predstavlja ozbilju traumu za pojedinca. Za očekivati je da većina zaposlenih žena s olakšanjem dočeka taj trenutak, jer time konačno dolazi vrijeme kada se mogu baviti samo jednim zanimanjem, onim domaćice, dok su do tada obavljale dva. Kod muškaraca mirovina ne znači samo prestanak rada, već i jasan očiti dokaz njihove starosti. Odlazak u mirovinu redovito navodi ljude na neku vrstu životne bilance, u kojoj se čini završni račun onoga što je u životu postignuto. Mirovina ujedno znači i smanjenje prihoda, prekid niza prijateljskih i kolegijalnih veza, promjenu statusa u obitelji. Čovjek koji je 40 godina svakodnevno odlazio na posao najčešće ne zna što da radi sa svojim slobodnim vremenom, pa je prisiljen da sam stvori neki novi status, da svoj dan ispuni nizom manje ili više osmišljenih aktivnosti.

Mario: O čemu ovisi dobra prilagodba na umirovljenje?

Daša: Dobra prilagodba pojedinca na nove uvjete života u mirovini ovisi o ličnosti pojedinca, ali i o općem zdravstvenom stanju, socio-ekonomskom statusu, obiteljskim odnosima i sl., što sve zajedno možemo nazvati postojećom životnom situacijom. Ako je osoba u relativno dobrom zdravlju, bez posebnih financijskih problema i ako ima živog bračnog partnera, prilagodba na mirovinu bit će najčešće brza i relativno uspješna. Financijska situacija ima posebnu važnost, jer je psihološki efekt financijske nesigurnosti znatno veći u starijoj životnoj dobi. Financijska situacija na neki način reflektira uspjeh u životu općenito, pa u slučaju ekonomskih problema dolazi ne samo do doživljaja neuspjeha, već i do osjećaja nesigurnosti, neadekvatnosti i ovisnosti o drugima. Kada jedan član obitelji odlazi u mirovinu, to redovito zahtijeva prilagodbu čitave obitelji na novu situaciju, jer se dnevna rutina života mijenja onog trenutka kada jedan od članova obitelji više ne odlazi redovito na posao. Tako npr. život domaćice biva bitno promijenjen dolaskom muža u mirovinu, što često dovodi do bračnih sukoba i razmirica. U to vrijeme i djeca često postaju problem, jer roditelji postaju ovisni o njima, upravo u vrijeme kada su djeci sve manje potrebni.

Mario: Mnogi stariji ljudi kada ostanu sami potraže svoje životno rješenje smještajem u domove za stare i nemoćne. Da li je smještaj u ustanovu isto velika životne promjena?

Daša: Kada obitelj nije u mogućnosti svome starijem članu pružiti odgovarajući smještaj i skrb nudi se mogućnost institucionalnog smještaja, odnosno dom umirovljenika. Odluka o odlasku u dom umirovljenika jedna je od značajnijih odluka u životu. Iako se na institucionalizaciju gleda kao na rješenje, obitelj se može osjećati krivom, a starija osoba napuštenom. Obitelj je možda učinila sve što je bilo moguće da joj pomogne. Starija osoba može biti upravo isto tako nesretna kad vidi da je teret i kad pomisli na odlazak. Nakon tolikih godina zajedničkog života, starija osoba se sada sučeljava s bolnom odvojenošću. Na tu se tjeskobu još nadovezuje strah od toga kakva će ustanova biti. Da li je to mjesto gdje će se živjeti ili umrijeti? Može li itko podnijeti da poslijednje godine svoga života provede među strancima, na stranom mjestu? Ovo su samo neka od promišljanja nesigurnih ljudi. Odluku o odlasku iz vlastitig stana uz koji su obično vezane brojne emocije, rastanak od većeg djela namještaja i brojnih drugih predmeta, rijetko tko donosi lako. Takva je odluka jedna od značajnijih u životu. Mnogima je potrebno duže vremena, nekima čak i godine, da se na to odluče (ako to sebi mogu priuštiti, odnosno ako nisu prisiljeni odluku donositi relativno brzo). Suvremeno koncipirani i vođeni domovi omogućuju stanovnicima uređenje soba vlastitim namještajem, ali takve ustanove još uvijek nisu posvuda prisutne. Svaka ustanova ima svoj kućni red, što znači da se novi stanovnik treba priviknuti na novi način života i pridržavati se pravila, koja u određenoj mjeri ograničavaju slobodu raspolaganja svojim vremenom. Domovi za starije su oblik stanovanja u kojem stariji ljudi osim stambenog prostora imaju osiguranu prehranu, medicinsku njegu i pomoć, rehabilitaciju, aktivno provođenje slobodnog vremena, razne društvene aktivnosti i sl. Najvažnije je da odluka o izboru stanovanja i života bude odluka starijeg čovjeka, jer o njoj najviše ovisi uspješna prilagodba na novu životnu situaciju.

Daša: Sada u našu emisiju uključujemo i našu današnju gošću diplomiranu pravnicu Miru Čokić – predsjednicu Udruge za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi iz Zagreba. Za početak, molim vas, predstavite nam ukratko vašu udrugu.

Mira : Udruga za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi djeluje od 2009. godine i kroz svoje programe radi na boljitku i promicanju prava ljudi starije životne dobi, ukazuje na probleme zlostavljanja starijih osoba, pruža besplatnu pravnu pomoći i te se aktivno bavi socijalno – humanitarnom djelatnošću. Udruga je pokrenula i prvi nacionalni Portal za treću životnu dob www.dugzivot.com na kojem posjetitelji mogu naći brojne interesantne članke  iz područja mirovina, zdravlja, ljepote 65+ i svih drugih tema koje su od interesa ovu populacije…

Daša: U današnjoj emisiji „I to je život“ odlučili smo u osnovnim crtama predstaviti vaš projekt pod nazivom „Dobro je znati“ koji se u jednom dijelu provodi i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stoga s našim slušateljima podijelite neke osnovne projektne informacije.

Mira : Projekt pod nazivom „Dobro je znati” je novi projekt u 2020. godini kojim se kao što i sam naslov kaže želi informirati građane da znaju razliku između ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju, kako ne bi bili žrtve raznih prevara i pod stare dane ostali bez svoje imovine. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sretna sam da u partnerstvu s Građanskom inicijativom „Moj grad Sisak” možemo ove korisne informacije proširiti i na Sisačko-moslavačku županiju i preko vaše radio emisije jer zloupotrebe ove dvije vrste ugovora su vrlo česte.

Daša: Pokušajmo sada ovako radijskim putem informirati naše slušatelje o sličnostima i različitostima ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, te istaknuti one činjenice na koje naši umirovljenici osobito trebaju obratiti povećanu pozornost kada se odlučuju na potpisivanje takvih ugovora kako bi se pravovremeno i u dovoljno dobroj mjeri zaštitili.

Mira : Pravne posljedice između ove dvije vrste ugovora su velike. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju primatelj uzdržavanja je vlasnik svega do svoje smrti. Znači, pružatelj uzdržavanja može se upisati kao vlasnik tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.

Dok kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju pružatelj uzdržavanja se može odmah po potpisivanju ugovora upisati kao vlasnik imovine koju primatelj uzdržavanja daje za uzvrat za usluge i skrb koje će mu bit pružene temeljem ovog ugovora.

Pa tako imamo brojne slučajeve da zbog ne poznavanja pravnih posljedica pri potpisivanju ove dvije vrste ugovora o uzdržavanju, ljudi ostaju bez imovine još za života, a često i ta obećana skrb postaje upitna, odnosno izbjegava se izvršavati ono što je ugovorom preuzeto.

Evo, da još jednom pojasnim, ukratko NEMOJ TE potpisivati ugovor o dosmrtnom uzdržavanju! Navest ću vam jedan primjer kojeg ste možda već čuli, primjer bake i unuke i Splita. Baka je svojoj unuci prepisala stan, odnosno sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojom unukom. Na temelju takvog ugovora, unuka se upisala kao vlasnica i prodala je stan sa polupokretnom bakom u stanu. Nemojte potpisivati ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Budite vlasnik svega svoga dok ste živi. Konzultirajte se, raspitajte se prije stavljanja potpisa. 

Daša: Da li je umirovljenicima teško shvatiti razliku?

Mira: Je. Kada idemo kroz projekte ili u udruzi kada nam dođu poneke informacije, zapišu, ali onda se vrate i pitaju koji ugovor nije dobro sklopiti. Zbunjujuća su ta dva naziva, ali obično im kažem, zapamtite ovo dosmrtno, nemojte potpisivati.

Daša: Koji su daljnji planovi djelovanja vaše udruge i gdje vam se svi zainteresirani za pomoć i savjet mogu obratiti?

Mira : Slobodno nam se možete obratiti na e-mail udruge starimpasto@gmail.com koji je i na portalu www.dugzivot.com

Daša: Za sam kraj današnjeg razgovora, predstavite nam ukratko i portal koji vodite.  

Mira : Kao što je na početku rečeno na  portalu udruge www.dugzivot.com možete naći sve ove i još brojne druge korisne  informacije. Sama ideja o nastanku portala proziašla je od upita starijih građana koji su dolazili u udrugu. Ne možemo pokriti svako pojedinačno pitanje, zato portal pokriva od zdravlja, ljepote, slobodnih aktivnosti, sve što može biti zanimljivo starijim osobama. Počelo je prvo sa upitima o pravima iz mirovinskog osiguranja, socijalnog osiguranja, i onda smo rekli da idemo  to staviti na portal pa će ljudima biti zanimljivo. Prije 10 godina nam je tada rečeno da tko će to čitati, ali idu starije osobe, njihovi unuci. Sve više starijih osoba se služi osnovnim informacijama preko računala. Sve više se ljudi pojavljuje i mi znamo po nekad imati i 20 tisuća posjeta dnevno.

Mario: Koliko je važna socijalna podrška za zdrav proces starenja?

Daša: Ponašanje članova obitelji i društvene zajednice ima značajnu ulogu u prilagodbi na starenje. Čovjek koji stari vrlo dobro opaža ponašanje okoline i na to je ponašanje osobito osjetljiv. Razdoblje između pedesete i šezdesete godine dovodi do početka suočavanja sa stvarnim starenjem. Uspoređuje se stvarnost s predodžbama i željama koje su nastale ranije u životu. Ovakvo životno sažimanje dovodi do razmišljanja, do uvida, do psihičkih povreda i bolova. Osobito su značajni i teški gubici razne etiologije (emotivni, materijalni, statusni i dr.). Pogledamo li životni vijek od 60, 70, 80 ili više godina, vidimo da se neizbježno nailazi na mnoge gubitke; privrženosti, pažnje, naklonjenosti, ljubavi, samopuzdanja, uloge i sl. Sve to ostavlja značajan utjecaj na naš život. Vrlo važno je i to kako smo se nosili, suočavali sa nastalim poteškoćama (¨coping¨ mehanizmi, mehanizmi suočavanja, prilagodbe).

Možemo reći da se socijalnost jednog društva upravo može mjeriti odnosom prema osobama starije životne dobi. Svi smo pozvani da svim ranjivim skupinama pružimo potrebnu podršku i zaštitu. Hvala gospođi Miri Čokić na sudjelovanju u našoj današnjoj emisiji i svim informacijama koje je podijelila s našim slušateljima.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, srdačan pozdrav.

Piše