Ipak se kreće! Konačno bolja zaštita starijih!

434

nasilje nad starim osobamaIzmeđu pet i deset posto starijih osoba diljem svijeta izloženo je ekonomskom zlostavljanju, a posebno šokantan je podatak kako starije osobe najčešće ne prijavljuju ekonomsko zlostavljanje, kako zbog neugode i srama tako i zbog mogućnost i da se obrate osobi od povjerenje”, istaknuto je od strane Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, koji se obilježava svake godine 15. lipnja. Iako je to nekad bila tabu tema, danas je ovaj problem prepoznat diljem svijeta.

Međutim, i dalje ostaje jedan od najmanje istraženih oblika nasilja u nacionalnim anketama te jedna od najmanje naglašenih tema vezanih za nasilje u nacionalnim akcijskim planovima. Zlostavljanje često uključuje krađu, krivotvorenje, zloupotrebu vlasništva i punomoći kao i zabranu pristupa financijskim sredstvima. U skladu s Planom održivog razvoja do 2030. godine i Međunarodnog madridskog plana o akciji za starenje, starije osobe imaju pravo na dostojanstveni život u starosti, slobodan od svih oblika zlostavljanja, uključujući financijsko i materijalno, koje može dovesti do siromaštva, gladi, beskućništva, ugroženog zdravlja i dobrobiti, pa čak i do preuranjene smrti.

Dosmrtno zlostavljanje

Ured pučke pravobraniteljice navodi kako starije osobe u Hrvatskoj zbog istih razloga, kao i u ostatku svijeta, ne prijavljuju zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, oblik ekonomskog zlostavljanja zbog kojeg često ostaju i bez skrbi i bez imovine. Sindikat umirovljenika Hrvatske upravo na problem ekonomskog zlostavljanja starijih osoba upozorava niz godina, a posebno dobru suradnju po pitanju prevencije ostvaruje s Uredom pučke pravobraniteljice u smislu prijava pojedinih slučajeva i pokretanja izmjena Zakona o obaveznim odnosima koji regulira ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

Prema posljednjim informacijama iz Ministarstva pravosuđa koje se prije nekoliko mjeseci oglasilo na inicijativu SUH-a o izmjenama Zakona o obaveznim odnosima kojima se traži ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, uspostavljanja registra uzdržavatelja i drugog, pri izmjenama Zakona u obzir će se uzeti SUH-ovi prijedlozi prije čega će uslijediti široka rasprava o problemima vezanima za ugovor o uzdržavanju. Barem je tako obećao prethodni ministar pravosuđa, a sigurni smo da će i novi ostati pri obećanju.

Porezna reforma pospješila industriju lešinarstva

U svojim godišnjim izvješćima, pučka pravobraniteljica Lora Vidović niz godina upućuje preporuke Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa je tako u Izvješću za 2016. preporučila i zakonske izmjene kojima bi sudski postupci radi raskida ovih ugovora bili žurni, a prvo ročište održavalo bi se u roku od 15 dana od pokretanja postupka.

No, upozoravaju iz Ureda pučke pravobraniteljice, snažniji zaštitni mehanizmi još uvijek nisu uvedeni, a sustav je i dodatno fleksibiliziran u sklopu porezne reforme početkom godine. Tada su bliži srodnici s kojima stariji potpisuju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju oslobođeni od plaćanja poreza na promet nekretnina.

(Ne)dovoljan pomak u zaštiti starijih

Unatoč svemu tome, pozitivan pomak u pogledu zaštite starijih osoba napravljen je uvrštavanjem starijih osoba u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je posebno propisana njihova zaštita. Vrlo važno je kako će zakonom zanemarivanje starijih, poput ostavljanja teže pokretne osobe same cijelog dana ili neredovito hranjenje, postati kažnjivo. No, iako su ove promjene značajne, zaštita starijih osoba morala bi biti još učinkovitija. Zato je pravobraniteljica početkom lipnja Ministarstvu pravosuđa ponovila argumente koje im je uputila u ranijoj fazi izrade Zakona.

Primjerice, potrebno je uvesti obvezu tijela socijalne skrbi da starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja, žurno osiguraju socijalne usluge u njihovom domu, kako bi im se omogućilo da u njemu i ostanu. Ostaje nejasno i zašto je donja granica novčane kazne za prekršaj neprijavljivanja nasilja u obitelji (3.000 kuna) veća nego za počinjenje nasilja u obitelji (1.000 kuna)?

Također, pojedine žrtve nisu uvijek spremne na sudski postupak kad se za pomoć ili savjet obraćaju instituciji ili udruzi, zato je potrebno propisati obvezu dobivanja njihovog pristanka na prijavu nasilja. Naime, ponekad im je u prvom trenutku potrebna samo psihološka i druga pomoć a, ovisno o slučaju, primarno ih može biti nužno i osnažiti za sudjelovanje u prekršajnom postupku. No, prema postojećem Zakonu, kao i prijedlogu novog, stručne osobe dužne su prijaviti nasilje i bez pristanka. Ipak, dokle god se izmjene zakona ne formaliziraju, zaštita starijih ostaje lista lijepih želja. A dok se konačno Zakonom o obveznim odnosima ne regulira pitanje ugovora o uzdržavanju i biznisa koji se oko toga razvio, nema niti lijepih želja.

Piše: Ana Kuzmanić