IZRAČUN BUDUĆE MIROVINE PA ODLUKA

26

Kome se ne isplati 2. mirovinski stup: Čak šest od 10 radnika koji idu u mirovinu vraća se u 1. stup

Regos: U proračun je 2021. doznačeno 795 milijuna kuna za 7730 povratnika u 1. stup

Ove je godine drugi mirovinski stup po raznim osnovama isplatio 1,5 milijardi kuna mirovinske štednje, a zaposleni osiguranici drugog stupa na svoju su štednju pridodali 6,1 milijardu kuna novih mirovinskih doprinosa.

Dakle, na četiri kune doprinosa koji se uplaćuju u drugi stup dolazi jedna kuna koja odlazi. Glavnina tog novca vraća se u državni proračun. Šest od deset radnika koji su osiguranici drugog stupa i odlaze u mirovinu vraća se u prvi mirovinski stup, odnosno pod okrilje državnog mirovinskog sustava jer im je to povoljnije. Korist za državni proračun Njih 40 posto ostaje u drugom stupu, iz kojega trenutačno oko sedam tisuća umirovljenika svaki mjesec prima dio mirovine drugog stupa. Ima li se na umu da imamo više od 1,2 milijuna umirovljenika, tih sedam tisuća dvostupnih mirovina doista je malo. S vremenom bi se njihov broj trebao povećavati jer zaposleni već 20 godina 5 posto svojih mirovinskih doprinosa uplaćuju u drugi stup, a sljedećih godina slijedi prvi jači val umirovljenja osoba rođenih krajem 50-ih i na početku 60-ih godina prošlog stoljeća.
Sada je na računima osiguranika drugog stupa 130,5 milijardi kuna, što je veliki novac koji bi trebao podebljati primanja budućih generacija umirovljenika. Dosadašnje iskustvo je takvo da se štednja u drugom stupu uglavnom ne isplati radnicima čija su primanja znatno niža od prosječne plaće u zemlji, a to je otprilike 60 posto zaposlenih. Da ne bi postali socijalni slučajevi kad odu u mirovinu, radnicima s malim plaćama dodaje se razlika do najniže zagarantirane mirovine, (sada 71 kuna po godini staža za starosnu mirovinu), u prosjeku oko 700 kuna. Propis je takav da se ta razlika do najniže mirovine osigurava samo ljudima koji se vrate u prvi stup. Hoće li se s vremenom stanje s isplativošću štednje u drugom stupu promijeniti, vidjet će se, no od ovakvog raspleta velike reforme kratkoročno najviše koristi ima državni proračun, jer se sva mirovinska štednja osoba koje se vraćaju pod okrilje države uplaćuje u proračun. Primjerice 50.000 ili 100.000 kuna po osobi koje donese osiguranik drugog stupa potroši se isti mjesec, a obaveza isplate mirovine ostaje. Regos kaže da je ove godine proračunu doznačeno 795 milijuna kuna za 7730 osoba koje su se vratile u prvi stup. Ljudima s većim primanjima koji ostaju u drugom stupu država je omogućila da 15 posto svoje štednje odmah povuku, što učini više od 90 posto novih umirovljenika. Također, štednja u drugom stupu nasljeđuje se nakon smrti osiguranika ako se nositelj osiguranja pri odlasku u mirovinu odluči za tu mogućnost.

Izračun pa odluka Već treću godinu zaredom osiguranici drugog stupa pri odlasku u mirovinu traže i dobivaju izračun buduće mirovine, na temelju kojega odlučuju ostaju li u drugom stupu ili se vraćaju u prvi. Taj izračun pokazuje što im se više isplati. Prema informacijama jednog od dva osiguravajuća mirovinska društva za isplatu mirovina – RMOD-a, prosječna mirovina osiguranika drugog stupa bila je 651 kunu. piše