Debljina je kronična metabolička bolest uzrokovana mnogobrojnim i složenim čimbenicima, uključujući povećan unos energije, smanjenu tjelesnu aktivnost te genetske utjecaje.
KAKVA JE POJAVNOST DEBLJINE U SVIJETU I HRVATSKOJ – STARIJE DEBELE OSOBE NE DOŽIVLJAVAJU DUBOKU STAROST
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pojavnost debljine poprima epidemijske razmjere i postaje jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da 1,2 milijarde ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne težine. Pojavnost debljine se kreće između 15 i 20% u razvijenim zemljama i ima tendenciju porasta. U porastu je i debljina u nerazvijenim zemljama, gdje se taj problem javlja zajedno s pothranjenošću.
Gerontološka datoteka o hospitalizacijama gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u kojih je utvrđena debljina (E66) u 2004.g., ukazuje na 282 hospitalizacije uzrokovane debljinom od kojih je 3,55% starije od 65 godina, uz spolnu diferencijaciju prevalirajućih hospitalizacija u žena. Rezultati Zagrebačkog gerontološkog istraživanja (2005.g.) provedenog među korisnicima domova u dobi od 65 do 74 godine (N=938) pokazali su prisutnost debljine u gotovo polovice žena i trećine muškaraca. Dok 62,21% korisnika domova starijih od 75 godina ima normalne vrijednosti ITM-a.
Nameće se hipotetski zaključak, koji potvrđuju i hrvatska i europska gerontološka istraživanja kako starije osobe koje su debele ne doživljuju duboku starost od 85 i više godina zbog prevalencije mršavih starijih osoba u dobi od 95 i više godina.
KOJI SU TEMELJNI UZROCI EPIDEMIJE DEBLJINE?
Temeljni uzroci ove epidemije debljine su suvremen način života karakteriziran smanjenom tjelesnom aktivnošću, kao i visokokalorična prehrana bogata mastima i rafiniranim ugljikohidratima.
KAKO SE NAJJEDNOSTAVNIJE UTVRĐUJE KOLIČINA MASNOG TKIVA?
Metodološko utvrđivanje prevalencije prekomjerne tjelesne težine i debljine procjenjuje se uporabom dviju jednostavnih metoda: 1. izračunavanjem indeksa tjelesne težine – ITM (engl. Body Mass Indeks – BMI), koji se izračuna dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM preko 25 kg/m2 se definira kao prekomjerna tjelesna težina, a preko 30 kg/m2 kao debljina; 2. mjerenjem opsega struka (engl. waist circumference), istraživanja su pokazala da je nakupljanje suviška masnog tkiva u području trbuha (oblik jabuke) važan čimbenik rizika za razvoj određenih bolesti. Naime, muškarci čiji je opseg struka veći od 100 cm i žene čiji je opseg struka veći od 90 cm imaju veći rizik za razvoj šećerne bolesti, dislipidemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti upravo zbog nakupljanja masnog tkiva u suvišku u području abdomena tijekom starenja.
KOJI SU NEGATIVNI UTJECAJI DEBLJINE NA ZDRAVLJE?
Debljina je ozbiljna bolest povezana sa skraćenjem očekivanog trajanja života, a isto tako ona je i važan rizični čimbenik za nastanak bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti (tip2), hiperlipidemije, žučnih kamenaca, osteoartritisa i nekih karcinoma ( karcinom prostate, debelog crijeva, dojke, jajnika, endometrija i žučnog mjehura).
KAKO RIJEŠITI PROBLEM DEBLJINE?
Budući da su poznati negativni utjecaji debljine na zdravlje i budući da je broj debelih osoba u porastu, potrebno je poduzeti konkretne akcije u cilju promicanja zdravlja i promjene stila življenja.
Problem debljine je vrlo složen i ne može se očekivati njegovo brzo i lako rješavanje. Potrebno je razviti nacionalnu sveobuhvatnu strategiju prevencije debljine koja bi uključila edukaciju, promjene stila življenja i izmjenu čimbenika okoline koji predstavljaju barijeru zdravom načinu življenja.
Glavna zapreka svim programima promocije zdravlja je nedostatak financijskih sredstava. Međutim, važno je imati na umu da troškovi zdravstvene zaštite i gubitka produktivnosti zbog zdravstvenih problema uvjetovanih debljinom daleko nadilaze troškove preventivnih programa.
KADA JE NAJBOLJE ZAPOČETI PREVENCIJU DEBLJINE?
Prevenciju debljine potrebno je započeti već u dječjoj dobi, pri čemu naglasak treba staviti na promicanje tjelesno aktivnijeg života. Naime, znanstveno je dokazano da dugotrajno sjedenje pred televizorom i računalom višestruko povisuje rizik od nastanka hiperkolesterolemije (visoka razina kolesterola u krvi) i debljine u djece. Nametanje težih dijetnih ograničenja nije poželjno u dječjoj dobi, već se preporuča primjena raznolikih namirnica, a redukciju zasićenih masnoća i kolesterola treba u prehrani postupno započeti nakon 3. do 5. godine života i striktno je provoditi tek nakon završenog rasta.
KOJI JE OSNOVNI PRISTUP U PREVENCIJI I LIJEČENJU DEBLJINE U STARIJIH?
Promjena načina življenja, uključujući promjenu načina prehrane i povećanu tjelesnu aktivnost, prvi je i osnovni pristup u prevenciji i liječenju debljine. Promjena načina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti, kao i rafiniranih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa prikladno je nemasno bijelo pureće ili pileće meso ili riba. Potrebno je obratiti pažnju i na pripremanje hrane. Najbolje je kuhanje ili pirjanje, a prženje u masnoći je zabranjeno. Pri kupnji namirnica važno je obratiti pažnju na informacije o njihovoj energetskoj vrijednosti te o sadržaju masnoća i šećera.
Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Naime, starost nije ograničavajući čimbenik za stručno vođenu i nadziranu tjelesnu aktivnost. Najvažnije je da je tjelesna aktivnost stalna i redovita (po mogućnosti svakodnevna), odgovarajućeg trajanja (15 do 30 minuta), a opterećenje mora biti usklađeno sa zdravstvenim stanjem osobe.
KOJI TIP ŠEĆERNE BOLESTI SE ČEŠĆE JAVLJA U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI?
Šećerna bolest tip 2 je mnogo češća kod starijih osoba nego tip 1. Naime, pojavnost šećerne bolesti tip 2 raste sa životnom dobi, sa oko 3-5% kod osoba u 4. i 5. desetljeću života, na 10-20% kod osoba u 7. i 8. desetljeću života.
KOJI SU ČIMBENICI VAŽNI U NASTANKU ŠEĆERNE BOLESTI tip 2?
Iako nije u potpunosti objašnjen njihov mehanizam djelovanja, poznato je da čimbenici naslijeđa imaju značajnu ulogu u razvoju bolesti. Naime, u 25 do 33% bolesnika bolest je prisutna kod različitih članova obitelji.
Osim naslijeđa, smatra se da važnu ulogu u razvoju bolesti imaju i debljina, te način prehrane i stil življenja. Debljina je vrlo česta među osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2, a predstavlja značajan kontributivni čimbenik u razvoju inzulinske rezistencije, pri čemu je važan i raspored masnog tkiva. Oblik jabuke (nakupljanje masnog tkiva u području trbuha) se češće povezuje s inzulinskom rezistencijom, bolestima srca, povišenim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom i moždanim udarom. Osobito je važno naglasiti ulogu umjerene tjelesne aktivnosti, za koju je dokazano da može spriječiti ili barem odgoditi razvoj manifestne šećerne bolesti. Isto tako, kod pušača se češće javljaju šećerna bolest tip 2 i njene komplikacije.
OSNOVE O STAROSTI I STARENJU – VODIĆ UPUTA ZA AKTIVNO ZDRAVO STARENJE
Prim.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić,
Voditeljica, Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar– Referentni centar Minisarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba
