Alergije su zbog svoje selektivne prirode i prekomjernih reakcija uvijek začuđavale znanstvenike jer se donekle kose s principima prirodne selekcije
Dugo vremena se smatralo da znanost i medicina barem donekle razumiju što su alergije, piše Quartz. Stanice se prilikom reakcije uzbude, kemikalije se otpuste te signale prenesu. Taj dio je poprilično jasan, no pravo pitanje koje neki znanstvenici postavljaju je zašto uopće imamo alergije?
Ruslan Medzhitov je odlučio odgovoriti na to pitanje, a u njegovom laboratoriju na Yaleu njegov tim marljivo radi na rješavanju problema alergija. Medzhitov je tijekom posljednjih 20 godina osvojio brojne nagrade za svoj znanstveni rad te on u shvaćanju alergija vidi problem. Vodeća teorija kojom bi se objasnilo postojanje alergija kaže da su alergije krivousmjerena obrana protiv parazitskih crva. U razvijenom svijetu su takve infekcije rijetke pa su reakcije ljudi na njih prenaglašene.
Međutim, Medzhitov misli da je to krivo. Alergije nisu samo biološka greška. Naprotiv, one su važan element obrane protiv otrovnih kemikalija – a ta je obrana štitila čovjeka desecima milijuna godina i nastavlja to raditi i dan danas. Medzhitov se slaže da je ta teorija kontroverzna, no, istovremeno je samopouzdan da će povijest pokazati da je bio u pravu.
Proces alergijske reakcije počinje kada alergen dotakne ljudsko tijelo, bilo da se radi o koži, oku, nosnoj šupljini, ustima, dišnim putevima ili utrobi. Na tim površinama stražu čuvaje stanice imunološkog sustava, a kada uoče alergen, okruže ga, obuzmu i unište. Nakon uništenja se vanjski dio površine ukrasi s dijelovima alergena. Nakon toga se dijelovi alergena prošire među drugim imunološkim stanicama koje onda proizvedu antitijelo imunoglobin E. Upravo će ta antitijela prouzročiti reakciju u slučaju ponovnog susreta s alergenom.
Alergije su zbog svoje selektivne prirode i prekomjernih reakcija uvijek začuđavale znanstvenike jer se donekle kose s principima prirodne selekcije. Dugi niz godina se točna funkcija Imunoglobina E pokušala utvrditi, sve do 1964. godine kada je parazitologinja Bridget Ogilvie istragom kako se imunološki sustav brani od parazitskih crvi otkrila da se antitijelima signalizira početak napada na crve. Prema teoriji o crvima, proteini u tim parazitskim crvima jako su slični proteinima u drugim molekulama koje čovjek susreće u svojoj svakodnevici i zbog toga imamo alergije jer organizam misli da se brani od crva.
Medzhitova su tijekom studija i treninga učili teoriju crva, ali njemu je ona odmah bila sumnjiva. Kada je pročitao esej imunologa Charlesa Janewayja od evoluciji i revoluciji u imunologiji dobio je ideju o tome kako bi alergije mogle funkcionirati.
Imunološkom sustavu treba nekoliko dana da razvije učinkovita antitijela pa je Medzhitov, kao i Janeway u svojem eseju, nagađao da imunološki sustav ima drugi način brzog reagiranja na prijetnje. Nakon stupanja u kontakt s Janewayjem, Medzhitov se pridružio njegovom istraživačkom timu i uskoro je otkrivena nova vrsta stanica senzora na površini određene vrste stanica imunološkog sustava. Kada bi se te stanice susrele s invazijom, one bi se prikvačile za uljeza i signalizirale bi drugim stanicama imunološkog sustava da u uljezima pogođenom području da traže patogene koje treba ubiti.
Njihovo je otkriće direktno dovelo do rješavanja misterije sepse. Ispostavilo se da je sepsa zapravo prekomjerna reakcija obrane tijena na baketrije. Medzhitov smatra da se otkrićem pravog uzroka sepse može liječiti pravi problem u čovjeku, a to je prekomjerna reakcija stanica senzora imunološkog sustava.
Nastavkom proučavanja alergena, Imunoglobina E i crva Medzhitov je došao do zaključka da svi simptomi alergijskih reakcija imaju jednu zajedničku komponentu – stvari se izbacuju iz tijela. Ispostavilo se da alergije ne bacaju tijelo u šok već da je to strategija za izbacivanje alergena iz tijela.
Medzhitov je prilikom istraživanja svoje teorije naletio na nekoliko istomišljenika te je nakon objave svojih razmišljanja u časopisu Nature 2012. počeo testirati svoju tezu. Prilikom testiranja Medzhitov se upoznao s radom Stephena Gallija koji je proučavao mastocite, stanice koje mogu ubiti čovjeka prilikom alergijske reakcije. Njihova su se istraživanja kretala u istom smjeru utoliko što su išla kontra uobičajenog shvaćanja alergija.
Medzhitov smatra da su upravo mastociti stanice koje prave probleme, a njegov tim sada proučava način na koji se antitijela Imunoglobina E hvataju na mastocite i podižu im osjetljivost na alergene. ‘Ako imate provalnika u kuću, nećete ga detektirati gledajući u njegovo lice već ćete putem razbijenog prozora shvatito da vam je netko provalio u kuću’, kaže Medzhitov. ‘Alergije u evolucijskom smislu imaju puno više smisla ako na njih gledamo kao kućni alarm.’
Otrovne kemikalije, bilo prirodne ili stvorene, stalno prijete čovjekovom zdravlju. Naši preci su u susretu s alergenima reagirali evakuacijom istih iz tijela te relokacijom. No, alergije ne funkcioniraju savršeno. One možda mogu smanjiti rizik od smrti, no ne mogu ga u potpunosti eliminirati, a najgori je slučaj kada se prekomjerno reagira na nešto. ‘To vam je kao kada policija prilikom traganja za sumnjivce uhiti nekoliko nevinih ljudi’, objašnjava Medzhitov.
Moderni život je dodatno proširio količinu stvari koje mogu potencijalno izazvati alergijsku reakciju. Naši su preci možda mogli pobjeći na drugi kraj šume, no moderni čovjek pandan takvoj strategiji nema. ‘Jedino što je važno je da ne smijemo biti izolirani, što znači da je život u interijeru suštinski nepoželjan’, dodaje Medzhitov.
Teorija kućnog alarma i teorija crva nastavit će se sukobljavati u daljnjim godinama jer Medzhitov nastavlja s istraživanjem svojih postulata.
