Jesu li mirovine sigurne?

128

Ministri Aladrović i Marić vrlo su kratko i jasno odgovorili na pitanje sigurnosti mirovina, bojazni nema, a donosimo vam i odgovore zašto

 

Ovog proljeća, najčešće pitanje bilo je „Kada će sve ovo proći?“. Srećom, pravovremenom reakcijom Vlade i pridržavanjem uputa Stožera, ovu krizu prebrodili smo puno uspješnije nego mnoge zapadne zemlje. Pravovremena reakcija cijelog sustava, kao i odgovorno ponašanje (većine) svih nas pojedinaca dovelo je do brzog oporavka zemlje i povratka u normalu. I dok se parkovi pune djecom, a roditelji napokon uživaju u omiljenoj kavi na terasama otvorenih kafića, jedan dio naših sugrađana ipak skeptično gleda na cijelu situaciju, naši roditelji, bake i djedovi, susjedi, tj. naši umirovljenici.

Možda se nekima njihova opreznost čini suvišna, zato imajte na umu da su ti ljudi ipak iskusili više ovakvih situacija, od naftne krize u 70-ima i 80-ima, Domovinskog rata, recesije iz 2008. godine, pa i nekih još starijih događaja. I kada danas slušaju vijesti o krizi, s pravom mogu pitati „Što će biti s našim mirovinama?“

Srećom, situacija danas je puno povoljnija nego kod ranije nabrojanih kriza, Hrvatska je dio europske obitelji s međunarodnim ugledom, a naše međunarodne pričuve iznose preko 16 milijardi eura.

Kako funkcionira mirovinski sustav?

a bi našim bakama i djedovima objasnili zašto su mirovine sigurne, moramo znati kako funkcionira mirovinski sustav. Za početak, mirovina je zakonski zajamčena osobama koje su bile u radnom odnosu, a na njihovu visinu utječe stanje u gospodarstvu, broj zaposlenih i drugi faktori.

Mirovine | Autor : Shutterstock

Prvi stup je obvezno mirovinsko osiguranje, tzv. „međugeneracijska solidarnost“. Možda ga je najlakše objasniti kao protočni bojler, na jednom kraju ulazi 15 % bruto plaće koje odvajaju svi trenutačno zaposleni i novci odlaze u fond Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje koji isplaćuje mirovine sadašnjim umirovljenicima. Ta sredstva ne sjedaju na neki naš račun koji ćemo koristiti u budućnosti, već služe za isplatu sadašnjih mirovina aktualnim umirovljenicima. Drugim riječima, kao što se mi brinemo o današnjim umirovljenicima, tako će se i neki današnji klinci brinuti o nama u budućnosti izdvajanjem u prvi mirovinski stup. U posljednje četiri godine stvoreno je više od 100.000 radnih mjesta, a mnoga radna mjesta sačuvana su uspješnim upravljanjem krizama čime se osigurava sve veći broj zaposlenih koji sudjeluju u prvom stupu što jamči veće doprinose i omogućuje povećanje mirovina.

Drugi stup također je obvezan, ali ovaj novac sjeda na vaš račun koji u izabranom Fondu koji ulaže taj novac na tržištu kapitala te ostvaruje dobit koja uvećava mirovinsku štednju. Drugi stup ovisi o visini osobnih primanja. Tijekom zadnje četiri godine, minimalna plaća je s ukupno 2.496 kuna povećana na 3.250 kuna neto, odnosno za 754 kune, a prosječna plaća porasla je za oko 20%, sa 5.650 na 6.500 kuna, što znači da su se svim zaposlenicima i uplate u drugi stup povećale.

Treći stup je dobrovoljan i radi se o dodatnom ulaganju danas za veću mirovinu sutra. Kao i kod sličnih štednji, visinu mirovine odredit će iznos uplata i trajanje štednje, ali kao generalno pravilo uzmite u obzir da što ranije započnete sa štednjom, to će iznosi za isplatu mirovine biti povoljniji. Dodatna prednost dobrovoljnog stupa je što država daje i poticaje, tj. da doda 15 posto na iznos godišnje uštede do 5000 kuna. To znači da se vaša uplata uvećava za 15 posto, maksimalno do 750 kn godišnje, a uz to se dodaju i redovni prinosi koje ostvari fond.

Konačna mirovina na kraju je zbroj sva tri stupa, a svi stupovi su neovisni jedni o drugima. U protekle 4 godine sve mirovine su rasle 12 %. Prosječna najniža mirovina u mandatu aktualne Vlade povećana je za 15 %, a najniže mirovine za oko 259.000 korisnika rastu 15 %. Kontinuitet ovakve politike osigurati će da se ovaj trend nastavi i u iduće 4 godine.

Mirovine su sigurne

U nedavnom gostovanju na Večernji TV, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je ova kriza pokazala važnost države i koliko je bitno dobro funkcioniranje njezinih institucija. Dodao je, također, da u dobrim vremenima trebamo raditi i pripremiti se za loša vremena, kakva su sada nastupila, te da su Hrvati još jednom pokazali da smo izuzetno odgovorni, da najbolje postupamo i da smo najsložniji onda kada nastupe najteže okolnosti, od onih teških, poput Domovinskog rata, do onih lijepih, kao što su sportski uspjesi.

Da sumiramo, zabrinutost umirovljenika je razumljiva, ali nema razloga za to jer su njihove mirovine sigurne i nastavit će rasti. Hrvatska je danas u puno povoljnijoj situaciji. Sve do početka krize Hrvatska se nije nekontrolirano zaduživala i tri godine zaredom je manje trošila nego što je zarađivala, što prije nije bio slučaj. Stoga ni u uvjetima blokiranog gospodarstva, s čime smo suočeni tijekom pandemije, mirovine nisu bile ugrožene. Zahvaljujući uspješnim gospodarskim rezultatima u prethodnim godinama Vlada je mogla isplatiti mirovine, koje su ostale sigurne, a njihovu sigurnost jamči jedino nastavak vođenja takve stabilne i odgovorne politike.  Piše