Još jedan problem globalnog zatopljenja je i ovaj; zajedno s ledom otapaju se i neki drevni, dosta opasni virusi

623

zatopljenje bakterijeMogle bi se vratiti neke smrtonosne infekcije iz 18. i 19. stoljeća. Ljudi su uvijek živjeli svjesni mogućnosti da postoje virusi i bakterije koji su za ljudski rod smrtonosne. Moderna medicina razvila je niz cjepiva za mnoge bolesti, a neke su, kao kuga i velike boginje, posve nestale. Sada se, zahvaljujući brzom otapanju glečera i ledenih kapa, neke od ovih starih bolesti vraćaju.

Prošloga ljeta, u arktičkom krugu, umro je dvanaestogodišnji dječak koji se iznenada zarazio antraksom. Antraks, teoretiziraju znanstvenici, stiže s inficiranog jelena koji je na tom području izumro prije više od 75 godina i smrznuo se u permafrostu, debelom sloju tla koji ostaje smrznut cijele godine, sve dok se permafrost nije počeo otapati u toplinskom valu prošloga ljeta.

Povratak infekcija iz 18. i 19. stoljeća

Kada se led počinje topiti, antraks iz tijela mrtvog jelena ulazi u hranu i vodu i počinje inficirati obližnja krda jelena i eventualno ljude koji žive u blizini. Porastom globalnih temperatura, raste mogućnost izbijanja potencijalno smrtnih bolesti smrznutih u ledu koji se počinje otapati. Puno bakterija i virusa može u ledu preživjeti milijune godina, a mi nećemo imati cjepiva protiv njih.

U izvještaju za Global Health Action, Boris Revich i Marina Podolnaya procjenjuju da su ponovljena izbijanja antraksa izazvala smrt 1.5 milijuna jelena na ruskom sjeveru prije 1925. godine, a smrtni slučajevi antraksa zabilježeni su u preko 28 tisuća naselja u Ruskoj Federaciji. Postoji više od 13 tisuća grobnica stoke od kojih 5 tisuća ne ispunjava sanitarne standarde. Kao posljedica permanentnog globalnog zatopljenja, objašnjavaju znanstvenici, smrtonosne infekcije 18. i 19. stoljeća mogu se vratiti, osobito u blizini groblja gdje su žrtve davnih infekcija pokopane.

Permafrost čuva bakterije i viruse

Znanstvenici su otkrili virus poznate smrtne španjolske gripe u tundri u Aljasci, a velike boginje i kugu u smrznutim područjima Sibira. Permafrost vrlo dobro čuva bakterije i viruse, hladno je, nema kisika i mrak je, kaže evolucijski biolog J. M. Claverie sa sveučilišta u Marseilleu. Patogeni virusi koji mogu zarazii ljude i životinje mogu se očuvati u smrznutim slojevima permafrosta, uključujući neke viruse koji su uzrokovali globalne visoko smrtne epidemije u prošlosti.

Ovaj problem je još jedan razlog da je neizmjerno važno kako svakodnevno utječemo na okoliš i upozorenje da moramo poduzeti aktivne mjere za borbu protiv globalnog zatopljenja.  piše