Kako smo “izvukli” 100 milijuna

687

DOBAR BIZNIS S EU – AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE POSTALA JE PRIMJER DRUGIMA

prskaKako smo ‘izvukli’100 milijuna eura za čak 221 projekt. Ljudima nismo dali gotovu ribu, nego smo ih naučili kako da ju ulove. Stalno ih potičemo u općinama, gradovima, tvrtkama: Dajte nam ideje! ističe direktor RRA. Europska priča u Osječko-baranjskoj županiji “zakotrljala” se 2004. Ozbiljnom je postala dvije godine kasnije. Osnovana je tada Regionalna razvojna agencija (RRA) Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu suradnju sa sjedištem u Osijeku, koja u vlasništvu ima i prostor s predstavništvom u Bruxellesu.

Jedini joj je posao – pisanje projekata i povlačenje novca iz pretpristupnih fondova EU. Iza njih je već 221 prihvaćeni projekt vrijedan gotovo 100 milijuna eura. I kažu: najviše u Hrvatskoj.

Zaposlio kadar iz NGO-a

– Prvi zaposlenik agencije sam, na sreću ili na žalost, ja. Nakon povratka iz Rima, s papinskog sveučilišta Gregoriana, gdje sam studirao, magistrirao i specijalizirao sistematsku filozofiju, a doktorirao na papinskom sveučilištu Urbaniana sociologiju, vratio sam se sa ženom Talijankom u Osijek. Vratio sam se na tadašnji poziv Ministarstva znanosti upućen znanstvenicima Hrvatima u dijaspori. Prijavio sam se i potvrdili su mi da neće biti nikakvih problema. Imali smo određene dogovore s osječkim sveučilištem, ali je to sve propalo – prisjeća se svojega povratka u Hrvatsku 35-godišnji Stjepan Ribić, direktor RRA.trak

Prijavio se tada na natječaj koji je raspisala Osječko-baranjska županija. I – dobio posao. Poklopilo se to s početkom pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Kao osoba koja govori nekoliko stranih jezika, imenovan je ravnateljem RRA.

– Napravio sam prvo svojevrsni “screening” teritorija. Htio sam vidjeti koji su to najkvalitetniji ljudi koje mogu ovdje pronaći, a da su se već ranije bavili pisanjem projekata. I većina takvih je u nevladinom sektoru zato što su oni, da bi preživjeli, stalno morali pisati projekte. Dakle, imali su određena znanja. Došao sam k njima i ponudio im posao. Tako smo dobili gotove ljude – nastavlja on.

Prvi novac iz Europe u Osječko-baranjsku županiju stigao je iz programa CARDS 2004. za stvaranje klastera Slavonska jabuka koji i danas postoji. U njemu su okupljeni proizvođači koji su svoj proizvod standardizirali, brendirali i pripremili za buduće tržište EU.

Samostalne projektne jedinice

– S vremenom je bilo sve više natječaja, pa je trebalo i više ljudi. Sada nas je 16. Svakodnevno, od jutra do mraka, ne sjedimo kod kuće pred televizorom i ne plačemo, nego radimo na projektima. Pripremamo se za strukturne fondove temeljem onih malo informacija što imamo jer se još ne zna s koliko će ih država, a s koliko lokalne jedinice sufinancirati. Dobro surađujemo s drugim županijama i njihovim agencijama – govori Ribić.

Osječani su tako postali “središte” u koje se dolazi učiti pisati EU projekti jer su, kako kažu, izgradili sustav kao nitko drugi u Hrvatskoj. Početničke korake u RRA-i radili su zajedno s Mađarima i Talijanima koji su tada već bili u EU. Zahvaljujući ostvarenim rezultatima, sada u Osijek “po znanje” dolaze i iz susjedne BiH, ali i Vojvodine.

– Još na početku sam predložio kako u agenciji ne trebamo zapošljavati stručnjake iz posebnih područja, već da je pametnije da gradovi i županija u svojim upravnim odjelima imenuju po dvije osobe koje “barataju” potrebnim podacima, a u svakodnevnom su kontaktu s nama. U početku su te osobe bile malo više naslonjene na nas, a sada su samostalne projektne jedinice – otkriva Ribić “recept za uspjeh”. Krenuli su tada i s programom obučavanja za projekt menadžera na osječkom Ekonomskom fakultetu, a potom i Pučkom otvorenom učilištu.

– Kroz praktičnu edukaciju gdje smo prošli sve formulare te ideju s kojom su polaznici stigli na program pretvorili u zrele, konkretne projekte spremne za EU, stvorili smo mrežu projekt menadžera. Kod nas se to pokazalo veoma uspješnim, iako je vrlo vjerojatno da postoji više recepata za uspjeh, kao i za pravljenje kruha – u šali će on.

Nijedan natječaj EU u Osijeku više ne može proći nezamijećeno. Subjekti s područja “alarmiraju” RRA, pa uvijek na njega prijave barem desetak projekata.

– Ljudima nismo dali gotovu ribu, nego smo ih naučili kako da ju ulove. To je najvažnije jer oni sada samostalno rade. Potičemo ljude u općinama, gradovima, tvrtkama: dajte nam ideje. Zažmirite i zamislite što biste htjeli imati u životu. Ne treba žaliti ako projekt ne prođe na natječaju na koji je prijavljen jer će sutra biti objavljen drugi, a projekt će biti gotov, trebat će ga samo malo dotjerati i opet prijaviti – preporučuje Ribić.

3,529.393,38 € – Demine HU-HR

Jedan od najvrednijih projekata koji se provodi na području Osječko-baranjske županije. Nositelj je Hrvatski centar za razminiranje zajedno s Policijskom upravom osječko-baranjskom s jedne strane te policijom iz susjedne Mađarske s druge. Cilj je projekta identificirati i označiti minski sumnjiva područja uz hrvatsko-mađarsku granicu. Temeljem toga prijeći će se na izradu baza podataka minski zagađenih i sumnjivih područja, a potom će se moći definirati i prioriteti za razminiranje s obje strane granice. Iako je jedan od “najtežih”, nije i jedini projekt vezan uz razminiranje koji se trenutačno provodi.

1,488.659,00 € – Proširenje kapaciteta BIOS-a

Nakon što je ovaj projekt završen, a postojeći kapaciteti Poduzetničkog inkubatora BIOS u Osijeku prošireni za novu proizvodnu halu površine 2000 “kvadrata”, odobreno je dodatnih 1,391.050.62 eura iz programa IPA III c za izgradnju još jednog modularnog proizvodnog pogona. Dobiveni novac iz EU u BIOSU-u ulažu u povećanje proizvodnih kapaciteta jer na taj način omogućavaju zapošljavanje 150 novih djelatnika u “inkubiranim tvrtkama”, kojE se nakon pet godina sele u gospodarske zone Osijeka. Tako istovremeno rade i na promidžbi malog i srednjeg poduzetništva, kao i uvođenju novih tehnologija.

167.506,00 € – Klaster Slavonska jabuka

Prvi projekt s kojim je Osječko-baranjska županija prošla na natječaju CARDS 2004. Usmjeren je na jačanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz model stvaranja klastera proizvođača jabuka, koji postoji i danas. Članovi klastera svoj su proizvod, jabuku, standardizirali, brendirarali i pripremili je za buduće tržište Europske unije.

201.922,00 € – Biciklistička staza

Iz programa PHARE/CARDS Grad Belišće uspješno je završio projekt gradnje i uređenja turističko-biciklističke staze uz rijeku Dravu. Staza je dio Drava Bike Toura na kojoj su označene i povezane turističke atrakcije toga područja. Biciklističko-turistička staza sagrađena je i uređena u cilju razvoja turizma i povećanja prihoda u toj gospodarskoj grani.

142.000,00 € – Sanacija nogostupa

Općina Šodolovci iz programa PSGO-MKI 2 “povukla” je novac kako bi sanirala ratom oštećene nogostupe u više svojih naselja. Projekt je već uspješno završen. To je bio tek jedan u nizu koji se proveo na području Osječko-baranjske županije. Naime, iz istoga programa sanirana je i kolnička konstrukcija u naseljima općine Vladislavci, ali i uređeno te opremljeno dječje igralište u središtu Baranje, u Belom Manastiru.

116.060,00 € – Show-jumping trophy

Poslu su prionuli i članovi osječkog Konjičkog kluba, a u svemu će im pomoći i partneri iz susjedne Mađarske. Oni su se prihvatili realizacije projekta Show-jumping trophyja. Novac im stiže iz programa IPA CBC HU-HR. Na taj će način organizirati natjecanja u preponskom jahanju u dvije zemlje, Hrvatskoj i Mađarskoj, ali i educirati jahače, trenirati konje te popularizirati ovaj sport među stanovnicima.

107.987,18 € – Dvojezični leksikon

Na listi već završenih projekata “upisan” je i dvojezični leksikon čiji su nositelji vodne tvrtke u susjednoj Mađarskoj, a kao partneri na tome su projektu radile Hrvatske vode – Vodno gospodarstvo Osijek. Konačni je rezultat dvojezični, hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski, leksikon i rječnik fraza iz područja zaštite okoliša kao i upravljanja vodama. Započeta suradnja produbljena je jer su prihvaćeni novi zajednički projekti koji su već u fazi realizacije.

447.329,94 € – Svinjska kuga

Osječko-baranjska županija kao nositelj sa svojim partnerima RRA, Hrvatskom poljoprivrednom komorom te Naučnim veterinarskim institutom iz Novoga Sada “zakoračila” je u projekt sprečavanja širenja svinjske kuge u prekograničnom području. Cilj je projekta, kako se ističe, poboljšanje sanitarnih standarda kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti.

230.719,00 € – Organica.net

Osječka Udruga za kreativni razvoj “Slap” sa svojim partnerima iz susjedne Srbije, Terrasom, ali i Našom radosti – Centrom za predškolski odgoj u Subotici te osječkim Centrom za predškolski odgoj, provodi zajednički projekt pod nazivom Organica.net. Novac je osiguran iz programa IPA CBC Hr-Sr. Uz pomoć Organice.net želi se stvoriti poslovna mreža ekopoduzetnika s područja Osječko-baranjske županije i sjeverne Bačke, ali istovremeno ojačati prekogranična suradnja Hrvatske i Srbije. Na taj će način, smatraju predlagatelji, promovirati i uspostaviti inovativne pristupe u marketingu organskih proizvoda.

997.197,41 € – Izgradnja farme

Iz programa SAPARD tvrtka Simental Commerce dobila je novac za gradnju farme za tov junadi i teladi. Time je potaknut razvoj poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije. Istovremeno s njima, novac potreban za gradnju farmi odobren je i Hani Vuka te Novom Agraru, dok je Voće Royal dobilo čak 1,153.812 eura kako bi se nabavila oprema za preradu voća i povrća.

241.860,00 € – CoPo

Policijska uprava osječko-baranjska, zajedno sa svojim partnerima, policajcima iz susjedne Županije Baranja u Mađarskoj u Pečuhu, provode projekt pod nazivom CoPo. Cilj im je pripremiti zajedničku riječnu patrolnu službu, a njezine pripadnike obučiti za Schengen. Ovim se projektom želi primijeniti i elektroničko izvještavanje koje će pomoći u radu prekogranične policije.

1,248.519,89 € – Vinske ceste

Osječko-baranjska županija zajedno s RRA i jedinicama lokalne samouprave na svojem području poičela je realizaciju projekta uređenja vinskih cesta. Novac je osiguran iz programa IPA III c. Uz pomoć njega uredit će se postojeće vinske ceste, ali i još četiri mini vinska muzeja te jedna središnja vinoteka, koja će imati svoj prostor u osječkoj baroknoj jezgri, u Tvrđi. Na taj se način želi podržati razvoj i stvoriti nova radna mjesta u slabije razvijenim dijelovima regije poticanjem održivog turizma, na osnovi bogate kulturne baštine i tradicije proizvodnje vina na ovim prostorima.

101.405,00 € – DANCEHUNCROKUD

Kulturno-umjetničko društvo “Arany Janos” iz hrvatskog Kopačeva postalo je partnerom u projektu čiji je nositelj Naši ljudi – nacionalni savez iz mađarskog mjesta Kozarmisleny. Oni će zajednički organizirati festival na profesionalnim osnovama u cilju promicanja kulturnih vrijednosti. Na taj način žele ojačati i turističku ponudu svoga područja, i to posebice predstavljanjem etno i gastrospecifičnosti.

14,935.112.00 € – TIRAMISU

RRA Slavonije i Baranje pripremila je projekt koji je prijavila preko svojega ureda u Bruxellesu, a usmjeren je na stvaranje temelja za globalni alatni okvir koji bi trebao pokrivati glavne aktivnosti u području protuminskog djelovanja, od provjere velikih površina do uklanjanja opasnosti od eksplozivnih sredstava. Uključuje to, kako navode predlagatelji, i edukaciju o rizicima u protuminskom djelovanju.

208.581,08 € – Sustav navodnjavanja

Novac iz IPARD-a 101 stiže i Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Marka Milasa iz Ivanovca. To će mu poslužiti za ulaganje u sustav navodnjavanja na otvorenom te nabavu specijalizirane opreme za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća. Tim novcem “pokrit” će se također investicija u sustav za zaštitu od tuče. Isti program iskoristila je i tvrtka Mala Branjevina te Kanaan.

395.040,00 € – Povijesne strukture

Osječki Građevinski fakultet zajedno sa svojim partnerom, Sveučilištem u mađarskom gradu Pečuhu Pollack Mihaly i tamošnjim Fakultetom inženjerstva, krenuo je u provedbu projekta nazvanog “Historical structures”. Kroz njega žele razviti i nadograditi laboratorij za testiranje materijala, ali istovremeno raditi na zajedničkom razvoju metodologije za strukturalnu analizu te ocjenu. Izradit će i praktične upute. piše