Kako zaštititi zdravlje srčanih bolesnika

13

KAKO ZAŠTITITI ZDRAVLJE SRČANIH BOLESNIKA 7 preporuka vodeće kardiologinje i 1 razlog zašto ne smijete propustiti terapiju

Zagreb, 280420.
Kardiologinja u KBC Zagreb Borka Pezo Nikolic, fotografirana ispred Ekonomskog fakulteta.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Srce je naš najsnažniji mišić koji je, ako trenutno mirujete, upravo otkucao 50 do 70 puta u minuti. Do naše 70. godine prosječno će kucati više od 2,5 bilijuna puta. Upravo naše srce postaje ranjivo zbog štetnih utjecaja kao što su stres, nezdrava prehrana, pušenje, tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti i invaliditeta. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Liječnici upozoravaju da se čak 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može prevenirati promjenom rizičnog ponašanja. Srčani bolesnici značajno mogu utjecati na kvalitetu života redovitim uzimanjem propisane terapije jer čak i jedan dan bez terapije može ostaviti posljedice! A terapija i zdrave životne navike posebno su važne za srčane bolesnike u vrijeme svjetske pandemije Covida-19, koja bi mogla potrajati još neko vrijeme. Vodeća kardiologinja prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić iznosi osam preporuka za oboljele od kardiovaskularnih bolesti.

Imam zdravstvenih problema sa srcem i krvnim žilama – jesam li u većem riziku od zaraze koronavirusom?

Znamo da je ovo teško vrijeme za mnoge ljude, posebno ako već imate zdravstveni problem. Većina ljudi s koronavirusom (Covid-19) ima blage simptome i potpuno se oporavi od bolesti. Bolest srca ili krvotoka vjerojatno ne povećava rizik obolijevanja od koronavirusa u odnosu na ostatak populacije. No, ako se zarazite, postoji viši rizik od komplikacija tj. težeg tijeka bolesti. Stoga je važno da se pazite, ne izlazite pretjerano te se prilikom izlaska pravilno zaštitite.

Trebam li zvati Hitnu ili ići u bolnicu ako se zabrinem za svoje zdravlje?

Bez obzira na to imate li simptome koronavirusa ili ne, ključno je nazvati Hitnu pomoć ako imate simptome koji bi mogli biti srčani ili moždani udar ili ako se vaši srčani simptomi pogoršaju. Ne odgađajte nazvati Hitnu ili se javiti u bolnicu jer mislite da su bolnice prezauzete. Zdravstvena skrb je organizirana i postoje sustavi koji liječe ljude od srčanog udara. Uvijek biste trebali nazvati Hitnu pomoć ako je bol u prsima iznenadna, a proširila se na ruke, leđa, vrat ili čeljust, ako osjećate pritisak u prsima, težinu i nedostatak zraka i ako tegobe ne popuštaju. Pogotovo ako ste već dokazano osoba s bolešću srca ili ste već preboljeli srčani udar. Hitnu biste trebali nazvati i ako imate znakove moždanog udara, kao što je naginjanje lica na jednu stranu, nemogućnost podizanja obje ruke, poteškoće u govoru, a to biste trebali učiniti i ako imate ozbiljnih poteškoća s disanjem.

Koji su srčani bolesnici u posebnom riziku u vrijeme pandemije?

Ovo su stanja koja mogu značajno povećati vaš rizik i zato se posebno pazite ako:
•  imate srčanu bolest i imate više od 70 godina
•  imate bolest srca i pluća ili kroničnu bolest bubrega
•  imate anginu pectoris koja vam ograničava svakodnevni život
• primljeni ste u bolnicu na liječenje zatajenja srca u posljednjih godinu dana
• imate bolest srčanih zalistaka
• oporavili ste se od nedavnih operacija na otvorenom srcu u posljednja tri mjeseca (uključujući operaciju srčanih premosnica – bypass)
• imate kardiomiopatiju (bilo koje vrste) te ako imate simptome poput otežanog disanja koje ograničava vaš svakodnevni život
• imate kongenitalnu bolest srca (bilo koje vrste); ako imate i nešto od sljedećeg: plućnu bolest, plućnu hipertenziju, zatajenje srca, imate više od 70 godina, trudni ste ili imate složene urođene bolesti srca.

Imam fibrilaciju atrija – jesam li više ugrožen koronavirusom?

Za sada nema podataka prema kojima biste bili značajnije ugroženi ako imate fibrilaciju atrija, posebno ako je ona dobro kontrolirane frekvencije.
Imam srčani elektrostimulator – jesam li više ugrožen koronavirusom?
Ovisi o tome zašto vam je ugrađen srčani elektrostimulator. Nema dokaza da virus može inficirati elektrostimulator ili kardioverter defibrilator ili da uzrokuje endokarditis.

Imam visoki krvni tlak – jesam li više ugrožen koronavirusom?

Visoki krvni tlak (hipertenzija) povezan je s povećanom stopom smrtnosti kod ljudi koji imaju infekciju Covid-19. To se temelji na podacima velikih istraživačkih studija o oboljelima od Covida-19. Na temelju statistika koje imamo ne može se utvrditi postoji li razlika u komplikacijama Covida-19 između ljudi koji su dobro ili loše kontrolirali krvni tlak. Vjerojatno je, međutim, da je vaš rizik relativno mali ako imate dobro kontroliran krvni tlak (ako ste krvni tlak lijekovima sveli na ciljnu razinu) i niste imali komplikacija uzrokovanih visokim krvnim tlakom.

Jesu li točna nagađanja da do povećanja rizika može doći i uslijed uzimanja kardiološke terapije?

Postojale su moguće teorije da bi određena skupina lijekova koja se učestalo koristi u terapiji povišenog krvnog tlaka i kod pacijenata sa srčanim popuštanjem mogla dovesti do težeg oblika bolesti (ACE inhibitori, blokatori angiotenzinskih receptora). Nema, međutim, nikakvih dokaza da često korišteni lijekovi za bilo koji kardiovaskularni poremećaj mogu povećati rizik od zaraze Covid-19 ili dovesti do težeg oblika bolesti. Savjetujemo svim pacijentima da nastave uzimati lijekove, osim ako im liječnik ne naloži drugačije.

Trebam li se i dalje pridržavati redovite terapije?

Da, terapiju koju vam je propisao liječnik trebate uzimati redovito. Važno je da ju ne propustite nijedan dan. U slučaju da propustite terapiju, može vam se dogoditi porast krvnog tlaka i srčane frekvencije. Ako vam je, pak, propisana terapija za razrjeđivanje krvi, još je riskantnije prestati uzimati lijek jer već u roku od jednog dana njegovo djelovanje može postati bitno smanjeno, a vaše zdravlje narušeno!

VODEĆI DOKTORI HRVATSKE ZA VAS: DOKTOR ONLINE. POGLEDAJ VIŠE

Srčani bolesnici su najugroženiji: Pridržavajate se mjera i dalje, i ne zaboravite terapiju! Svaki dan

Zagreb, 110520.
Trg Petra Kresimira IV 14.
Na fotografiji: internist kardiolog Drazen Sebetic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Internist kardiolog, dr. Dražen Šebetić

Kratko i jasno: Covid-19 opasan je i za srce i za srčane bolesnike. Ponajviše za one koji se ne pridržavaju liječničkih savjeta, ne uzimaju propisanu terapiju i ne drže svoju bolest pod kontrolom. Takvi već tjednima igraju ruski rulet s novim koronavirusom. Možda se, na prvi pogled, čini da je novi koronavirus patogen koji ne radi razliku među ljudima, odnosno da svi imaju istu šansu da se zaraze i obole. Ali nije tako. Dok će 80 posto ljudi imati blage simptome ili će čak biti bez njih, procjenjuje se da će njih 20 posto teško oboljeti ili čak biti u kritičnom stanju. A među njima je možda najveći postotak onih sa srčanim bolestima. Na to ukazuju i podaci Američkog udruženja za srce (AHA), prema kojima 40 posto hospitaliziranih pacijenata s težim oblikom Covida-19 ima neku srčanu bolest ili cerebrovaskularnu bolest. Bitka s virusom još nije gotova, a u očekivanju drugog vala još stignete učiniti nešto da smanjite rizik od zaraze i mogućih fatalnih posljedica. Jedan od vodećih hrvatskih kardiologa, dr. Dražen Šebetić donosi 2 ključna savjeta za kardiovaskularne bolesnike kojih se trebaju pridržavati sve do kraja epidemije.

Pripadate najugroženijoj skupini: pridržavajte se epidemioloških mjera

Ako ste kardiološki pacijent, to znači da pripadate skupini visokorizičnih osoba za infekciju novim koronavirusom, zato trebate više pozornosti posvetiti samozaštiti. U obavljanju svakodnevnih aktivnosti i obaveza, unatoč popuštanju mjera, i dalje trebate paziti na razmak od dva metra u unutrašnjem te od jednog metra u vanjskom prostoru i obavljati samo one obaveze koje su zaista neizbježne. 
Svakako izbjegavajte sredstva javnog prijevoza ako ikako možete, a opskrbu potrepštinama obavljajte u doba kad je manja koncentracija ljudi u trgovinama. I dalje trebate jako voditi brigu o vlastitoj higijeni, prati ruke prema preporukama, ne prinositi ruke ustima te dezinficirati ruke i osobne stvari kad god je to potrebno. Preporučio bih nošenje maske, ali ne u kući niti na otvorenom prostoru, nego samo ako se nađete u zatvorenom prostoru u kojem boravi veći broj ljudi. Ako je moguće, bilo bi bolje nabaviti masku s višim stupnjem zaštite, a ne one platnene, koje imaju više psihološki učinak nego što stvarno štite, jer je srčanim bolesnicima ipak potrebna maksimalna zaštita. Unatoč tome što će bolnice odsad opet raditi, treba odlaziti samo na one kontrole koje su nužne za kronične bolesti, a sve ono što je manje važno sada ne bi trebalo obavljati. Nikakva čekanja u čekaonicama prepunim ljudi ne dolaze u obzir za vas!
Sva ova pravila za vas vrijede dok god postoji mogućnost zaraze u Hrvatskoj. Znači i sada i tijekom ljeta, a ne samo kada i ako stigne neki drugi val. 
Budući da pripadate u najugroženiju skupinu, tako se treba ponašati dok god ima slučajeva zaraze, odnosno dok ne bude proglašen kraj epidemije. Ukratko, nema opuštanja zato što su mjere popustile, niti zato što je ljeto i zato što će se možda svi ostali ponašati opuštenije nego što bi trebali! Kardiovaskularni bolesnici mogu slobodno ići u šetnju, to čak i preporučujem, ali obavezno trebaju izbjegavati gužve.

Ni u kojem slučaju – ne zaboravite svoju terapiju

Osobe s kroničnim bolestima, pa tako i osobe s bolestima srca i krvnih žila, često se pitaju koliko je zapravo važna uputa da ne smiju preskočiti lijek ni na jedan dan i što bi se dogodilo kad bi zaboravili uzeti svoju terapiju. Odgovor je vrlo jednostavan: ne uzmete li terapiju, bolest će napredovati. Na primjer, ne uzimate li redovito lijekove za tlak, imat ćete povišen krvni tlak, što može imati niz posljedica, od oštećenja srca nadalje. Ako se lijek ne uzima svaki drugi dan ili, primjerice, pola mjeseca, posljedice će biti vrlo ozbiljne, odnosno bolest će se razmahati kao da uopće ne uzimate lijekove. S lijekovima za zgrušavanje krvi situacija još ozbiljnija: tu čak i jedan preskočen dan predstavlja opasnost za zdravlje jer taj dan nemate zaštitu od stvaranja ugrušaka i znatno je veći rizik da će se možda baš tog dana stvoriti ugrušak u srcu, a znamo da to može imati fatalne posljedice. Ako sve to gledamo u smislu zaštite od infekcije novim koronavirusom, takav će pacijent zbog neuzimanja terapije imati puno više komplikacija i automatski će postati rizičniji za infekciju koronavirusom, ali i za razvijanje teže kliničke slike ako do infekcije dođe u odnosu na one pacijente koji su redovitim uzimanjem terapije držali svoju bolest pod kontrolom. Piše