Kopriva je bogata vitaminima, mineralima i ljekovitim tvarima. Stoga bi je trebalo uključiti u svakodnevnu prehranu – njezini listovi već kratkim kuhanjem gube peckave žalce i pretvaraju se u ukusno povrće.
Mlade koprive koje ovih dana obilno rastu po šumama, livadama i vrtovima prava su riznica zdravlja. Ono što ne uspijete pojesti, posušite i upotrijebite za ljekovite čajeve, tinkture i sirupe jer riječ je o svestranoj ljekovitoj biljci.
List koprive učinkovito olakšava reumatske tegobe jer znatno umanjuje bol pri kretanju i u mirovanju. Tzv. urtikacija, odnosno šibanje oboljelih dijelova koprivom više se ne primjenjuje u liječenju reume. Umjesto toga, kopriva se propisuje za unutarnju uporabu kao diuretik jer može pojačati uklanjanje natrija i mokraćne kiseline te tako olakšati stanje kod reumatizma i artritisa.
Također, njemačka laboratorijska ispitivanja iz 1999. pokazala su da listovi imaju snažan protuupalni učinak. Kopriva djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemoroida. Čaj se rabi za ispiranje mokraćnih organa, za sprečavanje stvaranja pijeska u bubrezima, za povećanje količine urina i kod svih upalnih procesa u tijelu.
Kopriva snižava i razinu šećera u krvi, pa se stoga koristi u brojnim čajnim mješavinama protiv dijabetesa. Prema talijanskom istraživanju iz 2002., ekstrakt korijena koprive mogao bi biti učinkovit i u snižavanju krvnog tlaka. Korijen koprive najčešće se rabi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate.
Pripravci od korijena olakšavaju i tegobe kod povećane prostate iako se veličina žlijezde ne smanjuje. Čaj od koprive dobro je sredstvo za jačanje jer potiče apetit, opskrbljuje organizam željezom i uspješno djeluje protiv umora.
U vanjskoj upotrebi kopriva se upotrebljava za liječenje akni, ekcema, masne kože i prhuti. Kopriva raste kao i korov, a široko je rasprostranjena gotovo po cijelom svijetu.
Hranjivost koprive poznavali su još stari Egipćani, koji su je i uzgajali kao povrće. Grci i Rimljani također su je često jeli i cijenili. I danas koprivu jedu mnogi narodi Europe iako se rijetko uzgaja. Za jelo služe prokuhani listovi i vršci mlade biljke koji se beru od kraja veljače do svibnja, a katkad se mogu naći ponovno u jesenskim mjesecima. Nježne vrške biljke s četiri do šest listića treba otkinuti u rukavicama na mjestu gdje je stabljika još mekana. Korijen se iskapa u jesen i proljeće, a potom rabi svjež ili suši.
Mladu koprivu može se pripremiti kao špinat, a od nje se spravljaju i umaci, salate, juhe, pite te druga jela. Mladi se izdanci mogu pržiti na ulju, a osušeni i samljeveni u prah mogu se spremiti za kasniju uporabu. Otrovni sadržaj iz koprivinih žalaca (pretežito mravlja kiselina) kuhanjem ishlapi te se neutralizira.
Kopriva je bogata kalcijem, fosforom, željezom i silikatnom kiselinom. Zbog svega toga prirodni je multivitaminski koncentrat.
Recepti s koprivom
Protiv alergija
Čaj od koprive spriječit će sezonske alergije ili ublažiti simptome kao što su kihanje i svrbež, koje uzrokuje alergijski rinitis. Na dan je potrebno popiti 2-3 šalice čaja tijekom najmanje tjedan dana.
Svježa kopriva
U sokovniku ili u stroju za meso iscijedite sok iz svježeg lišća koprive. Sok se pije uvijek svježe pripremljen jer bi stajanjem mogao fermentirati. Svaki dan, najbolje ujutro, treba uzeti 15 ml soka od koprive u pola čaše vode. Pomaže kod slabokrvnosti, povišenog tlaka, proljetnog umora i povišenog šećera u krvi.
Čaj od listova
Dvije žličice svježeg ili sušenog lista koprive prelijte šalicom vrele vode, ostavite da poklopljeno stoji deset minuta te procijedite. Pijte tri šalice na dan kod reumatskih bolova, umora i slabokrvnosti.
Sirup za razrjeđivanje
Pripremite 50 većih vrhova koprive, 3 l vode, 3 g šećera, 100 g limunske kiseline i malo svježe metvice prema želji. Zakuhajte vodu sa šećerom i limunskom kiselinom, ohladite, dodajte koprivu i metvicu te ostavite da pokriveno stoji 24 sata. Procijedite u boce. Pijte razrijeđeno vodom kao osvježavajući napitak. Ne pijte ga previše zbog velike količine šećera.
Protiv opadanja kose
Kuhajte 100 grama lista koprive 20 minuta u pola litre vode, dodajte 25 grama kamilice, poklopite i ostavite da poklopljeno stoji 8 sati. Ocijedite, dodajte 2 dl vinskog octa i ulijte u boce. Ovu tekućinu svake večeri utrljavajte u korijen kose. Kako kosa zbog svakodnevne uporabe pripravka ne bi postala lomljiva, nakon tretmana mažite je čičkovim uljem. Djelovanje je još snažnije doda li se koprivi pri kuhanju 1 šaka sitno izrezanog korijena koprive i isto toliko sitno rezanog korijena čička pa se kuha 30 minuta i ohladi, a kao konzervans se doda 100 g alkohola na litru te tekućine.
Mlijeko od koprive
Usitnjenu suhu koprivu (2 žlice) prelijte mlijekom (3 dl), zakuhajte i lagano kuhajte deset minuta. Procijedite. Uzimajte dvaput na dan ili prema potrebi protiv žučnih tegoba.
Kupka za hladne noge
Prokuhajte svježe listove koprive i u toj tekućini namačite hladne noge. Svježe listove također možete staviti u cipele i držati ih ondje tijekom dana. Pritom pazite da obujete dovoljno debele čarape kako biste izbjegli žarenje.
Protiv peruti
Dvije pune šake koprive prelijte s pola litre vrele vode, ostavite da odstoji pet minuta, procijedite i dodajte šalicu jabučnog octa. Umasirajte tinkturu u kožu glave pola sata prije pranja kose, a potom kosu operite na uobičajeni način. Šamponu možete dodati i nekoliko kapi alkoholne tinkture koprive. piše
