Kreće reforma sustava beneficiranog staža

148

biciklVlada uvodi profi-mirovine. Zbog reformi će manje radnika imati povlašteni radni staž. Za mirovinu će se gledati zadnjih pet godina rada, a ne 10 najboljih kao dosad.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krenulo je u reformu beneficiranog radnog staža, koja bi trebala “kulminirati” u idućoj godini. U prvom koraku, ide se s novim Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji bi se u saborskoj proceduri trebao naći već idući mjesec. Potom bi se revizija širila i na realni sektor.

Teški poslovi

Cilj nije, kako tvrde u tom ministarstvu, ukidati neka prava ili smanjivati mirovine, već izgraditi transparentan sustav koji je svima jasan. Da svatko zna u što se upušta ako odluči raditi teške poslove. Dakako, vjerojatno će doći do smanjenja liste zanimanja koja imaju pravo na beneficirani radni staž s obzirom na to da su na njoj sada, primjerice, ložači parnih lokomotiva ili puhači stakla kojih je svakoga dana sve manje, no moguće je da će se uvesti neka nova.

Uvest će se također dodatak na plaću, koji bi isplaćivali poslodavci, za one ljude koji u mjesecu, recimo, deset dana rade teške poslove, a ostalo vrijeme “obične” te profesionalne mirovine za one koji bi ranije išli u mirovinu jer rade na teškim poslovima za koje je predviđen beneficirani radni staž.

Zasad još nije napisano niti slovo zakona jer se čeka što će reći struka zaštite na radu, medicina rada, sindikati i poslodavci. Prvo se, ističu u Ministarstvu, treba iskristalizirati lista poslova i zanimanja koji trebaju ostati ili, ako treba, neke nove dodati za koje bi se računao staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Problem poslodavaca

Zatim se treba utvrditi minimalan broj godina radnog staža koje osoba može provesti na pojedinom radnom mjestu i godine života koje su potrebne za mirovinu. U slučaju vatrogasaca, primjerice, pokazalo se da oni i s 52 ili 53 mogu obavljati te poslove.

Potom, do mirovine oni ostaju u sustavu, jer ih poslodavac ne može natjerati u mirovinu. Oni tako na tim poslovima ostaju do svoje 65. godine. No, na taj način problem ima i poslodavac jer, kažu u Ministarstvu, ni on ne može “zanavljati” kadrove. Slična je situacija i u baletnim ansamblima. Balerine, po vlastitim riječima, mogu plesati do 42. godine. Baletani do 45., ali njima, za ilustraciju, ravnatelj HNK nakon toga ne može dati otkaz jer nema novca za otpremnine niti može “pomlađivati” ansambl, pa su tako svi skupa u nemogućoj situaciji.

Upravo te situacije rješavale bi se, smatraju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, profesionalnim mirovinama. S jedne strane, one bi ljudima omogućavale nekakvu “rentu”, a s druge strane, ako bi to željeli, mogli bi se negdje zaposliti na nekim drugim poslovima na pola radnog vremena ili čak puno radno vrijeme.

Ministarstvo još nije odvagnulo koja bi to točno bila opcija. No, financijski, tvrde u Ministarstvu, prema prvim izračunima profesionalna bi mirovina bila jednaka sadašnjim mirovinama ljudi koji su se umirovili s beneficiranim stažem.

Prvi mirovinski stup

Međutim, kod izračuna stvar bi bila malo drugačija. Dok se sad uzima deset najboljih godina, po novom bi se uzimalo zadnjih pet godina prije godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

Kad je riječ o doprinosima, oni bi se od dana stupanja na snagu novog zakona uplaćivali isključivo u I. mirovinski stup. Ipak, ostavila bi se mogućnost dobrovoljnosti 2. stupa, ako to netko želi. To bi se, drže stručnjaci, isplatilo, primjerice, pilotima ili kontrolorima leta koji imaju, kada se sve zbroji, velika primanja.

No, dosadašnja praksa pokazala je da se većina ljudi odlučivala samo za I. stup. Jer, kada te osobe idu u mirovinu, prema sadašnjoj proceduri, HZMO im mora napraviti izračun što znači ako idu u mirovinu kao osiguranici I. stupa po posebnom propisu i što ako uzmu mirovinu iz oba stupa.

Strukovna osiguranja

U slučaju djelatnika MUP-a, navodno, bila je puno povoljnija opcija uzeti deset naboljih godina staža uvećano za 45 posto, nego mirovinu iz oba stupa. Ipak, sad se i u policiji i u vojsci dosta češljaju liste tko ima pravo na beneficirani radni staž. Tako su, tvrde upućeni, s tih lista izbačeni članovi vojnog orkestra, te neka mjesta načelnika u policiji, za koja se nije vidjela svrha da im se računa staž u povećanom trajanju jer ne idu na teren i ne rade poslove koje bi trebalo nagraditi beneficiranim stažem. U Europi se ova problematika rješava kroz strukovna osiguranja. Poslodavci uplaćuju dodatni doprinos, nešto slično kao naš 3. mirovinski stup. No, ocijenjeno je da to nije najbolje rješenje za Hrvatsku jer takva strukovna osiguranja, s obzirom na to da nas je jako malo, ne bi bila financijski isplativa. piše