Multipla skleroza -Bolest s tisuću lica

276

plivaMa sigurno je upala oka, možda konjunktivitis. Dobit ću neke kapi i za par dana sam kao nova.” Razmišljala je tako 27-godišnja Zagrepčanka kada je primijetila bol u lijevoj očnoj jabučici, a nakon nekoliko dana i blagi gubitak vida. Međutim, vid je iz dana u dan sve više slabio, a prva reakcija oftalmologa bila je – sve izgleda normalno. Oko je potpuno zdravo.

 

Informacije iz mozga

 

– Pa zašto onda ne vidim – kroz već zamućen pogled potekle su joj suze. Sto pitanja vrtjelo joj se po glavi. Mjesec dana kasnije, nakon dvije hospitalizacije, terapije kortikosteroidima i snimanja glave magnetskom rezonancom, stigao je šokantan i neželjen odgovor. Riječ je o predstadiju multiple skleroze.

Ostatak života bit će podređen držanju te bolesti pod kontrolom, nadanju da se neće pogoršati i pitati se kada će opet očni ili bilo koji drugi živac otkazati poslušnost.

Ova je mlada Zagrepčanka zapravo imala sreće u nesreći, koliko god to bilo nezgodno reći. Očni neuritis najtipičniji je simptom početka multiple skleroze i ona je svoju dijagnozu saznala u kratkom vremenu. Većina oboljelih nije te sreće – na dijagnozu često čekaju i po nekoliko godina.

Što je zapravo multipla skleroza? Riječ je o autoimunoj kroničnoj upalnoj bolesti kojoj se ne zna točni uzrok, simptomi i njihova učestalost se razlikuju od osobe do osobe, a ne postoji ni provjeren i siguran lijek. Bolest napada središnji živčani sustav koji prenosi informacije između mozga i drugih organa. Zato oboljelima slabi vid, trnu i slabe ruke i noge… Živčani produžeci su obloženi mijelinskom ovojnicom, a upravo ona kod oboljelih od multiple skleroze nepovratno propada.

Osim gubitka vida (bulbarnog neuritisa), simptomi su gubitak snage u rukama i nogama, utrnulost i problemi s osjetom, nestabilnost u hodu…

Postavljanje dijagnoze

Od osobe do osobe simptomi su drugačiji, zbog čega oboljeli dugo čekaju konačnu potvrdu dijagnoze, a liječenje, nažalost, još dulje.

Najsigurnija pretraga je magnetska rezonanca glave i vratne kralježnice. Pokaže li snimka lezije na mozgu, koje nastaju zbog oštećenja mijelinske ovojnice, pristupa se daljnjoj neurološkoj obradi. Lumbalnom punkcijom kralježnice uzima se uzorak likvora čiji se sastav laboratorijski analizira i nakon toga postavlja konačna dijagnoza.

Nužno rano otkrivanje

Pretpostavlja se da ima više razloga za sklonost oboljenju od MS-a, kao što je, primjerice, obiteljsko nasljeđe, potom utjecaj okoliša, stres, te hiperreakcija na virusnu upalu. Zanimljivo je da se bolest češće javlja što je područje dalje od ekvatora. To je bolest mladih ljudi i baš zbog toga je i vrlo teška jer posljedica čestih napada može biti invalidnost. No, bolest se ne pojavljuje kod svih bolesnika u istom obliku – kod nekih je gotovo benigna, s malim naznakama problema. Kod drugih (90 posto) proble-mi traju dok traje relaps bolesti i potom se oporave, dok će kod jednog dijela pacijenata osta-viti trajne posljedice. Naravno, uspjeh liječenja ovisi u velikoj mjeri o ranom otkrivanju bolesti i što ranijem liječenju.

Hrana i vitamini smanjuju upalu     cikla

Čim se pojave prvi simptomi bolesti, pa čak i ako ona još nije definitivno dijagnosticirana, oboljeli mora drastično promijeniti stil života. Riječ je zapravo o klasičnom zdravom životu. Odricanje od cigareta i alkohola, puno kretanja i vježbi za jačanje mišića, promjena prehrane i uzimanje velikih količina vitamina mogu usporiti razvoj bolesti.

Najveće nade većina oboljelih polaže upravo u promjenu prehrane. Dokazano je da prehrana s minimalnim udjelom zasićenih masnih kiselina, odnosno životinjskih masnoća, s puno sirovog voća i povrća smanjuje upalu. Mnogo oboljelih samo promjenom prehrane uspijeva držati bolest pod kontrolom i potpuno izbjeći relapse. Jedan od najpoznatijih načina prehrane je takozvana Swankova dijeta koje se pridržava veliki broj oboljelih.

Uz to, neurolozi preporučaju uzimanje velikih količina vitamina B, vitamina C, kalcija i Omega 3 kiselina. piše