Najnovija mirovinska reforma

587

bakutaneriNova pravila za penzionere. Izračunali smo koliko godina još morate raditi do pune mirovine. Mirovinski sustav je u kolapsu: samo 15% penzionera radilo je puni radni staž.

Tajnica iz Zagreba Ksenija Kalenik ima 49 godina. Svaki dan će ustajati i odlaziti na posao još idućih 16 godina. U zasluženu mirovinu, prema sadašnjim pravilima, odlazi sa 65 godina – točno 2029. Prođe li, međutim, Vladin prijedlog o povećanju dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca na 67 godina, Ksenija bi trebala raditi dvije godine dulje i u mirovinu otići 2031. To joj se ne sviđa jer je počela raditi već sa 19 godina.tajnica

– Voljela bih ranije otići u mirovinu i uživati u njoj. Uostalom, raditi sam počela sa 19 godina i dulje od mnogih drugih uplaćivala u mirovinski fond, pa sam valjda i zaslužila otići u mirovinu ranije od onih koji su počeli raditi deset godina nakon mene – kaže Ksenija. Ta bi joj se želja ipak mogla ispuniti, budući da je počela raditi vrlo rano, sa svega 19 godina. Naime, uz prijedlog o povećanju dobne granice za umirovljenje na 67 godina, predložena je i ideja da se puna starosna mirovina omogući svima koji su odradili puni staž od 40 godina, bez obzira na životnu dob. Štoviše, to znači da bi Ksenija mogla u mirovinu i ranije nego sada – sa svega 60 godina života, odnosno točno u trenutku kad premaši 41 godinu radnog staža. (Zagrepčanka Ksenija Kalenik (49): Počela je raditi sa 19 pa već ima plan da će u starosnu mirovinu sa 65 godina – točno 2029. Sada ima dvije opcije: raditi dvije godine dulje i u mirovinu sa 67 godina ili, čim ispuni uvjet staža od 41 godinu i 60 godina života, ranije zbrisati u mirovinu.)

Još nema

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava već su najavili povećanje dobne granice za umirovljenje i žena i muškaraca na 67 godina kao gotovu stvar. Za sada ostaje još pitanje modela kako i u kojem roku će to učiniti.

Prvi je prijedlog da se dobna granica za starosnu mirovinu poveća u prijelaznom roku od deset godina – od 2020. do 2030., no kod tog modela situaciju kompliciraju već postojeće zakonske odredbe o povećanju dobne granice za umirovljenje žena sa 60 na 65 godina.

Prema postojećem modelu, Hrvatska je tek u fazi izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu mirovinu žena i muškaraca na 65 godina, a već je sustižu novi problemi neodrživog mirovinskog sustava. Odluče li se u ministarstvu za tu opciju, što je malo vjerojatno, za pet mjeseci godišnje ubrzalo bi se povećanje dobne granice za žene, a muškarci bi se s novim odredbama istodobno usklađivali u tempu od oko dva mjeseca godišnje. Premda su početne pozicije različite, svi bi 2031. mogli u starosnu mirovinu sa 67 ako su rođeni nakon 1964.

Pitanje žena

Zbog takve komplicirane situacije i različitog tempa usklađivanja za žene i muškarce, u Ministarstvu razmišljaju i o drugoj opciji. Prema tome modelu, postupno povećanje dobne granice počelo bi istodobno i za muškarce i za žene tek 2030. po tempu od po tri mjeseca na godinu i trajalo bi ukupno osam godina. U tom slučaju Hrvati bi u mirovinu išli sa 67 godina tek 2038.!

– Još nemamo službeni prijedlog povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu. O tome se konzultiramo sa stručnjacima pa ćemo i u suradnji s HAZU, sredinom rujna, organizirati okrugli stol na tu temu. Saslušat ćemo njihove prijedloge i odluku donijeti na temelju svih parametara. No, da postoji potreba za povećanjem dobne granice za umirovljenje, jasno je već i iz demografskih pokazatelja – ističe ministar rada Mirando Mrsić, koji vjeruje kako bi se potpuno novi Zakon o mirovinskom osiguranju, u kojem će se regulirati i ta pitanja, na saborskim klupama mogao naći u studenom, a da bi njegova primjena mogla početi od početka sljedeće godine.

Hrvati su stara nacija s velikim problemima na tržištu rada i mirovinskim sustavom na rubu financijske održivosti. Omjer zaposlenih i broja umirovljenika pao je s idealnog omjera od četiri zaposlena na jednog umirovljenika prije 25 godina na svega 1,2 zaposlena na jednog umirovljenika.

Za isplatu mirovina mjesečno treba osigurati oko tri milijarde kuna, dakle preko 36 milijardi kuna godišnje, pri čemu se iz doprinosa u prvi stup prikupi svega 40 posto, a ostatak se mora pokriti iz drugih proračunskih izvora. Sustav opterećuje veliki broj invalidskih mirovina i praksa preranog odlaska u mirovinu. Tako je čak 120.000 prijevremenih mirovina, dok je u punu starosnu mirovinu sa 65 godina života i 42 godine staža otišlo svega 15 posto hrvatskih umirovljenika. Taj je prosjek u EU oko 60 posto.

Zbog starenja stanovništva podizanje dobne granice za umirovljenje glavna je tema u cijeloj Europi, pa su neke zemlje već i donijele takve odluke. Druge članice EU, i to gotovo sve, takvo rješenje razmatraju, a preporučuje ga i Europska komisija, iz koje su još 2010. počeli stizati prijedlozi o postupnom povećanju dobi za odlazak u mirovinu. S obzirom na iznose koje europske zemlje moraju izdvajati za isplatu mirovina i poveće proračunske rupe u koje ih je bacila kriza, to i ne čudi. Podaci Eurostata pokazuju da se na penzije u EU 2010. izdvajalo 13 posto BDP-a. Situacija je, naravno, varirala od zemlje do zemlje: za mirovine se najmanje izdvajalo na Cipru, manje od osam posto BDP-a, a najviše, preko 16 posto BDP-a, u Italiji. U Hrvatskoj je to oko 10 posto BDP-a, što recesijom izmučeno gospodarstvo više teško da može podnijeti.

Stanje među članicama različito je i kada je riječ o dobi za odlazak u mirovinu. Podaci tako pokazuju da prosječan Irac i Šveđanin radi do svoje 64. godine, a prosječan Britanac, Nizozemac i Cipranin do svoje 63. godine. Hrvatska je, međutim, i tu mnogo bliža dnu ljestvice, na kojoj caruju Rumunji, koji prestaju raditi sa 55 godina. Prosječan Hrvat u mirovinu odlazi sa 60 godina, iako mnogi bježe u mirovinu i mnogo ranije.

Poseban su problem hrvatskog mirovinskog sustava i relativno niske mirovine koje će, prema svemu sudeći, i dalje padati, bez obzira na ogromna izdvajanja iz proračuna. Prema studiji Ekonomskog instituta, koju je izradio njihov stručnjak Danijel Nestić, osoba koja je zarađivala prosječnu plaću i u mirovinu otišla sa 65 godina života i 40 godina radnog staža, mogla je računati na omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. od oko 55 posto.

Radnik koji će s istim uvjetima otići u mirovinu 2050., može računati da će imati mirovinu u visini 38 posto od svoje posljednje plaće. Uz takav značajan pad, Hrvatska bi 2050. imala najnižu razinu mirovina u EU. Ta će se situacija ipak postupno mijenjati za one koji uplaćuju u prvi i drugi mirovinski stup, ali mnogi stručnjaci već upozoravaju kako svi budući umirovljenici moraju i na druge načine štedjeti za život u mirovini.

Problem radnih mjesta

– Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu nešto je što rade i druge europske zemlje, i to bi trebalo olakšati pritiske na mirovinski sustav. No, ostaje problem našeg tržišta rada, koje ne otvara nova radna mjesta i jedne od najniže stope zaposlenosti u Europi – poručuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke.

Zbog svega toga, mnogima se čini mlakim i prijedlog da se dobna granica za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj podigne sa 65 na 67 godina tek 2031., jer već i sada kasnimo. Ipak, s obzirom na osjetljivo pitanje mirovinske reforme, koja svaki put izaziva negodovanje građana, jasno je kako je nadležno ministarstvo za predstojeću javnu raspravu pripremilo više mogućih opcija.

Prve prijedloge u kojima je podizanje dobne granice za umirovljenje te promjena formule za usklađivanje mirovina ministarstvo je već objavilo u tezama o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Rasprava je zaključena 1. kolovoza, a s obzirom na osjetljivost i važnost mirovina, pristiglo je neočekivano malo primjedbi.

SADAŠNJE STANJE

Od 2010. godine po tri mjeseca godišnje podiže se dob za umirovljenje žena. Cilj je da 2030. godine žene kao i muškarci u starosnu mirovinu mogu sa 65 godina života. U Ministarstvu tvrde da im upravo taj proces komplicira planirano podizanje dobne granice za mirovinu na 67 godina pa su skloniji opciji da se u nove izmjene krene tek 2030. godine. Za konačnu odluku ključna je javna rasprava i mišljenje stručnjaka.

table1. PRIJELAZNO RAZDOBLJE POČINJE 2020.

Istovremeno s povećanjem dobne granice za odlazak žena u mirovinu počinje podizanje dobne granice za muškarce i žene na 67 godina. To znači da se pet mjeseci ubrzava tempo za podizanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu. U tom bi slučaju 2031. godine mogli u starosnu mirovinu samo oni koji napune 67 godina života, dakle rođeni 1964. godine.

 

tabela22. PRIJELAZNO RAZDOBLJE POČINJE 2030.

Tek nakon što završi prijelazno razdoblje za odlazak žena u mirovinu, počinje podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu muškaraca i žena sa 65 na 67 godina. U Ministarstvu predlažu podizanje dobne granice za tri mjeseca godišnje pa bi se prijelazno razdoblje završilo u osam godina. Hrvati bi po toj opciji išli u mirovinu sa 67 godina 2038. piše