Odgovori na tri najčešća pitanja u liječnićkoj praksi

17

Solutions in sight for Parksville Qualicum Beach doctor shortage ...

KOLIKO TEKUĆINE TREBAM PITI I MOGU LI PRETJERATI S UNOSOM VODE?

Voda je prijeko potrebna za održavanje zdravlja i različitih biokemijskih procesa u tijelu. Čini u prosjeku oko 60% ukupne tjelesne mase, ovisno o dobi i spolu. Trebamo težiti optimalnoj količini, tzv. euhidraciji; ravnoteži količine unutarstanične i izvanstanične tekućine.
S pojavom različitih stanja i bolesti, osobito kada se radi o oboljenjima bubrega i srca, ili kada je tjelesna aktivnost visokog intenziteta, kao i za visokih temperatura okoliša, naša se potreba za tekućinom mijenja i remeti se ravnoteža vode u tijelu, pa je potreban oprez kako bi se izbjeglo stanje hipohidracije ili dehidracije.

Kad je riječ o zdravim odraslim osobama, ženama je potrebno u prosjeku oko dvije litre tekućine dnevno, a muškarcima dvije i pol litre i više. Stvarne individualne potrebe razlikuju se s obzirom na dob, zdravstveno stanje, ukupne energetske potrebe i razinu tjelesne aktivnosti, a važnu ulogu ima i temperatura okoliša, pa se unos tekućine treba prilagođavati.
Potrebe se mogu okvirno izračunati i na osnovu preporuka o unosu 1 ml vode/kcal prosječne energetske potrošnje tijekom aktivnosti koje ne podrazumijevaju jači fizički napor ili ekstremnije uvjete okoliša. Kod visokog intenziteta aktivnosti potrebe mogu biti znatno veće, uz pojačan oprez i poželjnu nadoknadu elektrolita koji se gube znojenjem.

Prekomjeran unos tekućine, tzv. hiperhidracija, može također štetno djelovati na organizam. Putem bubrega eliminirat će se višak, ali se uz vodu gubi i dio natrija u plazmi te se povećava volumen unutarstanične tekućine, što će dovesti do oticanja stanica svih organa, osobito mozga i pluća, što može imati fatalne posljedice za tijelo. Iako je vjerojatnost da dođe do trovanja vodom mala, trebamo ju nastojati unositi u razumnim i optimalnim količinama.

KOJA JE DIJETA NAJBOLJA, A KOJA DAJE NAJBOLJE REZULTATE PRI MRŠAVLJENJU?

Nema čarobne dijete koja će svima jednako odgovarati; svačiji je metabolizam drugačiji i svaki plan prehrane treba individualno prilagoditi s obzirom na brojne važne značajke. Utjecaj na ishod dijete imat će dob, zdravstveno stanje, razina tjelesne aktivnosti, metabolizam pojedinca i postojeći sastav tijela, konstitucija, a na to utjecati i preferencija određene hrane, moguća intolerancija na pojedine namirnice i slično.

Individualnom prilagodbom jelovnika postići ćemo najkompletniji i dugotrajan rezultat.

Postoji li zdravstveni problem i želimo li prehranom poboljšati zdravlje, biramo specifičan način prehrane koji će imati utjecaja i pomoći će pri liječenju raznih bolesti i stanja uz individualno prilagođene dijetoterapijske jelovnike.
Kada se govori o “najboljoj” dijeti, osobno sam pobornik mediteranske prehrane koja, prema mojem mišljenju, ima puno pozitivnih karakteristika, a zbog mogućnosti dugoročne primjene daje dobre rezultate i u gubljenju suvišnih kilograma uz povoljan utjecaj na zdravlje općenito. Način prehrane koji dopušta i promiče raznoliku prehranu te unos različite hrane i namirnica iz svih skupina u umjerenim i prilagođenim količinama dat će nam dovoljno energije zahvaljujući obilju esencijalnih mikronutrijenata koji ju osiguravaju i omogućiti postizanje ravnoteže.

Savjet je da se izbjegavaju redukcijske, često pomodne dijete, koje su manjkave, kratkoročne i neučinkovite u smislu dugoročnog održavanja postignute tjelesne težine. Zbog mogućih deficita kojima vas izlažu, mogu vam ozbiljno narušiti zdravlje.

ŽELIM POSTATI VEGAN, NA ŠTO TREBAM OBRATITI POZORNOST?

Veganski način prehrane podrazumijeva prehranu koja isključuje sve namirnice i hranu životinjskog porijekla. Budući da se ne konzumiraju meso i mesne prerađevine, mlijeko ni mliječni proizvodi, jaja i med, trebamo se prije svega dobro educirati o svim nutrijentima koje naše tijelo treba i o tome koji su dobri biljni izvori hrane iz kojih ćemo tijelu osigurati sve potrebne esencijalne gradivne tvari.
Potrebno je osmisliti dobro uravnotežen veganski plan prehrane i osigurati tijelu optimalno zdravlje. U takvu prehranu treba uvrstiti dobre i raznolike izvore biljnih proteina u adekvatnim omjerima i količinama. To se postiže kombiniranjem raznih žitarica, grahorica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki jer biljni proteini uglavnom nisu kompletni i postoji limitiranost u nekoj od esencijalnih aminokiselina, a manja je i biološka iskoristivost u odnosu na životinjske proteine, pa će nam upravo veća raznolikost biljnih izvora proteina osigurati unos svih potrebnih esencijalnih aminokiselina.
Unosite različita zamjenska mlijeka, primjerice bademovo, kokosovo, sojino i zobeno. Uvrstite u prehranu tofu, seitan, tempeh, raznoliko voće i povrće. Obogatite jela proteinima graška, soje, buče, riže i konoplje.
Čuvajte fizičko i mentalno zdravlje i osobito pazite na dodatan unos vitamina B12 koji s folnom kiselinom sudjeluje u sintezi DNK i RNK, sintezi masnih kiselina i stvaranju energije. Taj vitamin regulira metabolizam, važan je za psihičko zdravlje i raspoloženje te prevenira nastanak perniciozne anemije. Svakako uzmite suplemente, a dobrodošao je i dodatan unos vitamina C, omega 3 masnih kiselina, željeza, kalcija i vitamina D. Za uravnoteženu vegansku prehranu potražite pomoć nutricionista.  Piše