Osam ranih simptoma multiple skleroze

534

Sigurno ste čuli za multiplu sklerozu, autoimunu bolest koja oštećuje živce u mozgu i leđnu moždinu, no vjerojatno ne znate mnogo o ranim simptomima te bolesti, a upravo oni su ključni za prepoznavanje bolesti i za što raniji početak liječenja

 

S obzirom na to da je MS vrlo složena i relativno nevidljiva bolest, često nije prepoznata ili je prepoznata kad je već u uznapredovalom stadiju. Treba naglasiti i da bolest može izazvati ireverzibilne neurološke probleme pa je to dodatni razlog zašto je važno naučiti prepoznati što ranije znakove bolesti.

Kad se zaštitni sloj na živčanim vlaknima istroši uslijed ove bolesti, živci više ne funkcioniraju kako bi trebali te dolazi do pogreške u komunikaciji između mozga i tijela. Oštećenja živaca do kojih dolazi ponekad mogu biti nepopravljiva, a mogu dovesti i do atrofije mozga. Sve to s vremenom može uzrokovati invalidnost. Obično bolest ima akutnu fazu koja se potom izmjenjuje s remisijom. U određenoj točci u mozgu nastane upala koja ima svoj tijek i nakon tog ‘napadaja’, oboljeli se ‘oporavlja’ te se simptomi povlače na određeno vrijeme, odnosno do novog napadaja. Takav tip multiple skleroze s vremenom može ući u progresivnu fazu, kada bolest bez prestanka napreduje i simptomi se neprestano pogoršavaju. To se naziva sekundarno-progresivnom MS i od nje boluje veći dio oboljelih, dok manji dio ima takozvanu primarno-progresivnu MS-u koja je progresivna od prvog dana, bez ikakvih perioda remisije.

Žene na udaru

Bolest se razvija obično u dobi između 20-tih i 40-ih godina i više je nego dvostruko češća među ženama nego među muškarcima. Razlog zašto su žene više na udaru zasad je još uvijek potpuno nepoznat. Na temelju dosadašnjih istraživanja, čini se da postoje genetski, hormonalni i okolišni faktori u podlozi bolesti. Obiteljska anamneza povećava rizik od obolijevanja (naročito ako su od iste bolesti bolovali vaši roditelji ili braća i sestre, odnosno najuža obitelj). Znanstvenici su identificirali i gen koji je povezan s povećanim rizikom za razvoj MS, no postoje i dokazi čvrste povezanosti između MS i manjka D vitamina u fetalnoj fazi te tijekom prvih mjeseci života. Ta povezanost bi u određenoj mjeri mogla objasniti i zašto je bolest češća u područjima koja su udaljenija od ekvatora. Ipak, stručnjaci tvrde da geografski položaj utječe na rizik za razvoj MS samo tijekom prvih 15 godina života.

Ključno je prepoznati prve simptome

Sklerozu multiplu često nazivaju nevidljivom bolešću zato što većina simptoma nije vidljiva okolini. Osim toga, simptomi bolesti mogu biti slični simptomima mnogih drugih, manje teških bolesti, što dodatno otežava postavljanje dijagnoze i pravovremeno prepoznavanje bolesti. Simptomi su često tako suptilni da ih i sami liječnici mogu previdjeti.

Vrlo je vjerojatno i da, kad ljudi dođu liječniku s prvim simptomima, bolest već neko vrijeme traje te je oboljela osoba već pretrpjela značajan gubitak volumena mozga. Ta atrofija je snažan prediktor invaliditeta te je stoga važno uočiti problem što ranije.  Još jedna nezgodna stvar u vezi prepoznavanja simptoma jest da svatko MS doživljava drugačije u različitim fazama bolesti. Dakle, kad se govori o ranim simptomima, to ne znači da su ti isti obavezni kod svakoga, već samo da ih treba shvatiti kao moguće upozorenje.

Evo koji su to simptomi na koje biste trebali obratiti pažnju:

1. Umor

Prema podacima Klinike Cleveland, značajna fizička i psihička iscrpljenost koja ne prolazi niti nakon dobrog odmora i sna je jedan od najuobičajenijih simptoma MS, koji se javlja kod 75 do 95 posto pacijenata. Točan uzrok umora kod MS-e je nepoznat, no postoji nekoliko teorija kojima se to pokušava objasniti. Jedna od njih se odnosi na aktivaciju imunološkog sustava: naime, osobe oboljele od MS-e imaju višu razinu citokina te se mogu osjećati kao da se njihovo tijelo neprekidno bori protiv nekog virusa, a posljedica toga je osjećaj umora. Druga teorija objašnjava da se osobe s MS-om moraju puno više naprezati i truditi da bi mogle funkcionirati zato što moraju koristiti više dijelova mozga da bi obavile isti zadatak kao netko tko nema MS-u. Stručnjaci upozoravaju da bi svaka mlada žena koja osjeća veliku iscrpljenost bez nekog logičnog uzroka, iscrpljenost koja utječe na njezino funkcioniranje u svakodnevnom životu, trebala sa svojim liječnikom porazgovarati o tome.

2. Depresija

Uz umor, i depresija može biti rani simptom MS-e. Depresija se kod oboljelih može javljati iz niza razloga. Kao prvo, može biti direktna posljedica utjecaja bolesti na mozak. Na primjer, kad imate kroničnu upalnu bolest, kao što je to MS, to uzrokuje upalu koja narušava sustav neuroprijenosnika za koje znamo da sudjeluju u razvoju depresije.

S druge strane, depresija je često logična reakcija na druge aspekte bolesti, kao što su čudni simptomi za koje oboljeli nikako ne uspijevaju naći objašnjenje niti lijek. Sama po sebi, depresija teško može poslužiti za prepoznavanje MS-e jer je vrlo učestala bilo kao samostalna bolest bilo kao simptom niza drugih bolesti. Zbog toga bi bilo najbolje da se depresija shvati kao alarm za uzbunu tek ako se javi u kombinaciji s nekim drugim od spomenutih simptoma.

3. Poremećaji spavanja

Još 2014. je u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine objavljeno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 2.300 oboljelih od MS-e. Znanstvenici su otkrili da je oko 70 posto ispitanika imalo barem jedan poremećaj spavanja, poput nesanice, apneje ili simptoma nemirnih nogu. Poremećaji spavanja kod MS-e, poput apneje, mogu biti direktna posljedica oštećenja živaca u mozgu i leđnoj moždini, ali i ponašanje može u tome imati određenu ulogu. Na primjer, ako netko osjeća veliki umor zbog MS-e, moguće je da tijekom dana nekoliko puta zadrijema ili pije previše kave, a to može za posljedicu imati slabiju kvalitetu sna tijekom noći.

4. Ukočenost ili trnci

To su simptomi demijelinizacije u mozgu, a najčešće se javljaju u nogama. No, mogu se javiti i u rukama, trupu ili licu. Osim, ukočenosti i trnaca, obratite pažnju i na ostale simptome, poput bolova, pečenja ili žarenja.

5. Slabost i problemi kontrole motorike

Slabljenje mišićne funkcije je glavna karakteristika MS-e, koje je posljedica je oštećenja živaca, može se očitovati na nekoliko različitih načina, kao slabost, ukočenost ili, primjerice, neželjena mišićna aktivnost (u vidu spazma ili grča). Slabost u udovima treba shvatiti kao znak upozorenja u onoj mjeri u kojoj je za vas neuobičajena pojava. Dakle, ako ne možete podignuti nešto što ste prije mogli dizati ili ako ne možete izdržati neku fizičku aktivnost onoliko dugo koliko ste to mogli prije, to je znak da biste trebali o tome obavijestiti svog liječnika.

6. Problemi vida

Prema podacima Klinike Mayo, jedan od najranijih simptoma je optički neuritis – bolest koja nastaje demijelinizacijskim oštećenjem vidnog živca. Obično zahvaća samo jedno oko i može izazvati bol pri pomicanju oka ili privremeni gubitak vida. Što se tiče drugih vidnih problema, oni obuhvaćaju dvoslike ili repetitivne ili nekontrolirane pokrete oka. U svakom slučaju, obratite pažnju na simptome kao što su bol, gubitak vida, gubitak perifernog vida, gubitak vida boja, bljeskovi, zamagljen vid i dvostruke slike.

7. Disfunkcija mokraćnog mjehura

Multipla skleroza može poremetiti rad živčanog sustava koji je zadužen za kontrolu funkcije mokraćnog mjehura, što može uzrokovati probleme koji na razne načine mogu utjecati na vaš svakodnevni život. Disfunkcija mjehura može značiti problem nesposobnosti zadržavanja mokraće, osjećaj neodgodive potrebe za mokrenjem, osjećaj naročito česte potrebe za mokrenjem ili otežan početak mokrenja.

8. Seksualna disfunkcija

Problemi poput otežanog postizanja orgazma mogu biti posljedica MS-e jer nema dovoljno povratnih senzorijalnih signala prema leđnoj moždini. Uz to, treba dodati da mnogi drugi simptomi MS-e, poput depresije, umora i problema s mokrenjem, sa psihološkog aspekta mogu utjecati na pad spolne želje. Piše