Popodnevni spavanac je super

180

pop spavanjeJača memoriju i koncentraciju. Količina potrebnog popodnevnog sna je individualna pa će se tako netko odmoriti već za 10-15 minuta sna, a nekome će trebati i dva do tri sata. U svakom slučaju više je nego dobar za organizam

Sat vremena spavanca nakon ručka održat će mozak pet godina mlađim, tvrde znanstvenici koji su promatrali 3000 odraslih Kineza starijih od 65 godina, među kojima je 60 posto njih svaki dan popodne spavalo između 30 i 90 minuta.

Ispitanici koji su spavali točno sat vremena bolje su rješavali osnovne matematičke zadatke i memorijske testove od kontrolne skupine, a kod ostalih nije zabilježena nikakva promjena, pa je zaključak stručnjaka da popodnevni odmor treba trajati sat vremena.

No nije sve tako jednostavno, kaže dr. Zoran Đogaš, neuroznanstvenik i stručnjak za medicinu spavanja, voditelj Centra za medicinu spavanja u KBC-u Split. Popodnevno spavanje individualna je stvar, a značajno ovisi o životnim obvezama i ne djeluje na sve jednako.

– Poznato je da fiziološka krivulja tzv. cirkadijalnog ritma ili ritma budnosti i spavanja, osim tijekom noći, upućuje na povećanje pospanosti između 14 i 17 sati. S obzirom na psihološki odmor koji nam zatreba nakon intenzivnog mentalnog rada, te uzimajući u obzir dokazano korisne učinke kratkotrajnog spavanja na učenje i pamćenje, tj. konsolidaciju memorije, možemo izvući zaključak da je popodnevno spavanje korisno – dodaje.

pop spavanje1

No nije lako dati opću preporuku o tome koliko popodne treba spavati, kaže naš sugovornik.
– Radi se o pojavi koja se vrlo izraženo razlikuje među ljudima, čak i u istim kulturama. Neki ljudi sposobni su odspavati kratko, samo 10-15 minuta, i osjećati se osvježenima. Nekima je potrebno barem 30-ak minuta spavanja popodne, a neki odspavaju i puno više, sat ili dva – kaže dr. Đogaš.

Osim toga, normalni ritam budnosti i spavanja mijenja se tijekom života, pa su mlađi ljudi skloniji tome da imaju pomaknut ritam prema kasnijim satima, što znači da odlaze spavati kasnije, ali i da se bude kasnije, a u starijih je obrnuto. Sve to treba imati na umu kad nekome želimo preporučiti nešto o popodnevnom spavanju, dodaje.

– U načelu, važno je da popodnevno spavanje ne traje predugo, da ne remeti noćno spavanje. Stoga ljudi kojima popodnevno spavanje narušava kvalitetu spavanja noću, ili izaziva poteškoće usnivanja i održavanja kontinuiteta spavanja kroz noć, trebaju izbjegavati popodnevno spavanje – upozorava dr. Đogaš.

Kako se preporuka koju smo spomenuli na početku teksta temelji na istraživanju provedenom među starijima od 65 godina u Kini, ističe da bi se pretpostavka o tome da treba spavati baš sat vremena, ako težimo poboljšanju mentalnih sposobnosti, mogla odnositi samo na tu populaciju. Ipak, i neke ranije studije pokazale su da ispitanici bolje rješavaju određene testove nakon spavanja. No nije stvar samo u spavanju nego i u kvaliteti odmora.

– Treba istaknuti da neki ljudi imaju izvrsno razvijenu vještinu tzv. moćnog drijemanja (power nap) u trajanju od samo nekoliko minuta, koja se može razviti i trenirati, a koju mogu prakticirati i više puta na dan. Mnogo studija pokazalo je korisne učinke takve vještine – ističe neuroznanstvenik Đogaš.

Top 5 razloga za popodnevno spavanje

– opustit ćete se
– smanjuje se osjećaj umora
– povećava se budnost i koncentracija
– poboljšano raspoloženje
– učinkovitiji smo: brže reagiramo na potrebu da nešto obavimo i imamo bolje pamćenje

U osnovnoj školi djeca trebaju spavati po 10 sati

Djeca nakon vrtića, u kojem su imala određeno vrijeme za spavanje nakon ručka, uglavnom prestaju s takvim navikama, a ni školske obveze im to ne dopuštaju. Stoga je od posebne važnosti da imaju dovoljno vremena za noćno spavanje, upozorava neuroznanstvenik Đogaš.

pop spavanje2

– Njima je potrebno više spavanja nego odraslima. U osnovnoj školi to je u prosjeku oko 10 sati – dodaje dr. Đogaš, uz napomenu kako je dokazana izravna pozitivna povezanost uspjeha u školi i duljine spavanja po noći.

Međutim, danas je sve veći problem u sve kasnijem odlasku djece i mlađih adolescenata na počinak, zbog sve veće uporabe različitih elektroničkih uređaja, kojima se posebno mnogo služe u večernjim satima, kad im prestanu školske obveze ili učenje.

– Ti uređaji imaju i negativan učinak na noćno spavanje jer emitiraju tzv. plavo svjetlo, za koje sve više studija pokazuje da remeti normalnu arhitekturu spavanja, tj. normalne izmjene stadija sna kroz koje prolazimo tijekom noći – kaže. Kad se još prisjetimo činjenice da mladi sve ranije počinju ići u noćne izlaske, a u sve kasnije sate, dosta je razloga za zabrinutost. I to ne samo zbog skraćenog spavanja nego i zbog kvalitete, jer struktura spavanja po danu i izmjena normalnih stadija spavanja ne događa se na isti način, tako da dnevno uglavnom ne može kvalitetno nadoknaditi manjak noćnog spavanja, upozorava dr. Đogaš. piše