Aktivan društveni život je ključ dugovječnosti. Nova studija je pokazala da se tajna dugog i zdravog života nalazi u razgranatoj društvenoj mreži. Znanstvenici su otkrili da ljudi s kvalitetnim međuljudskim odnosima žive u prosjeku 3,7 godina duže.
Ljudi koji su imali normalne društvene odnose s prijateljima, obitelji, susjedima i kolegama, imali su 50 posto manje šanse da umru tijekom trajanja istraživanja, za razliku od osoba koje su imale slabu društvenu bazu i potporu. Istraživanje je pokazalo da su kvalitetni međuljudski odnosi jednako važni za zdravlje i produženje životnog vijeka, kao i prestanak pušenja, piše DailyMail.
Dok su nedruštveni ljudi izloženi jednakom riziku od smrti kao i alkoholičari. Znanstvenici sa sveučilišta Brigham Young i sveučilišta North Carolina usporedili su podatke 300.000 ljudi prikupljanih zadnjih osam godina. Rezultati studije su pokazali da ljudi s razvijenim društvenim vezama žive u prosjeku 3,7 godina duže od ljudi s malim brojem bliskih osoba.
Dr. Antonio Gomez sa sveučilišta California u San Franciscu smatra da bi liječnici trebali uzeti u obzir rezultate ove studije, ali i imati na umu njena ograničenja. ‘Ne možemo isključivo tvrditi da dobri međuljudski odnosi produžuju život, bar ne zasad’, smatra on. Studija nije objasnila kako točno socijalni kontakti utječu na zdravstvenu dobrobit, ali ni isključila neku nepoznatu diferencijaciju među ljudima koja utječe na zdravlje.
‘Ljudi imaju niz različitih regulatornih sistema – krvni tlak, metabolizam, hormone stresa. Studije pokazuju da na sve njih utječu društveni odnosi. Ljudi s pozitivnijim društvenim odnosima imaju niži tlak, nižu razinu kolesterola, bolji metabolizam glukoze i niže razine različitih hormona stresa’, kaže Teresa Ellen Seeman, profesorica medicine na UCLA-u. piše
