Sudionici su u projekt ušli bez ambicije da formiraju jedinstven zaključak, ali su definirali probleme i postigli suglasnost oko većine preporuka. Otvorena su ostala, međutim, pitanja dodatka i osobito izdvajanja za II. stup.Nepotrebni radikalni zaokreti
“U Hrvatskoj nije potreban radikalan zaokret u mirovinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otkloniti mnoge intervencije do kojih je došlo u posljednjih desetak godina”, naglasio je Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke koji je predstavio rezultate najnovije studije te institucije o mogućim mjerama u nastavku reforme.
Složio se s tezom Analize mirovinskog sustava da će, ukoliko mirovinski sustav ne doživi neke izmjene, mirovne u odnosu na plaće sve više zaostajati. Svjetska banka simulirala je dvije grupe mjera: jednu koja ide za daljnjim povećanjem mirovina u odnosu na prosječne plaće, ali i deficita javnog financijskog sustava, te drugu koja dugoročno smanjuje ukupne rashode mirovinskog sustava, ali reducira sadašnja prava.
U prvoj grupi mjera su ukidanje dodatka od 27% svima, nikome ili davanje tog prava uz cenzus solidarnosti; promjena formule osnovne mirovine koja bi vodila računa o proporcionalnosti uplata u I. stup, te povećenja stope za II. stup na 10%.
(Ne)mogućnost izbora
“Ideja o otvaranju II. stupa i davanju prava na dodatak povratnicima u I. stup je bila jako loša jer će stvoriti velike deficite u javnim financijama na dugi rok. A osim toga, ljude se stavilo u neravnopravan položaj i onda im se ponudilo da biraju. To nije nikakav izbor”, rekao je Anušić.
U dugoj grupi mjera su povećanje dobnih granica za mirovina (na 67 godina do 2030.), jača destimulacija prijevremenog umirovljenja, prevođenje svih povlaštenih mirovina na opća pravila, smanjenje najniže mirovine (za 50%), te valorizacija mirovina s plaćama i usklađivanje s cijenama.
Anušić je pojasnio da su analitičari Svjetske banke izračunali efekte tih mjera, ali da se o njima odluka mora donijeti u hrvatskom društvu.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ocijenio je da je posebna vrijednost projekta Banke i IJF-a u tome što je ohrabrio znanstvenu zajednicu na analize i što je rezultat tih analiza odmah, iz mjeseca u mjesec, stavljao na raspravu pred najširu javnost.
“Vjerujem da je nakon ovoga moguće dizajnirati odgovornije javne politike. Potrebna je, međutim, detaljnija analiza nekih predloženih mjera, pogotovo onih koji se odnose na specifične skupine kao što su korisnici visokih i niskimh mirovina, umirovljenici s duljim, kraćim ili prekinutim stažem itd.”, zaključio je Nestić.
Privilegiranih 830.000
Tumačenje o 830.000 privilegiranih umirovljenika proizlazi iz činjenice da ih toliko dobiva mirovinu veću nego što bi ona bila da se uzima u obzir samo razina doprinosa koju su uplatili u svom radnom vijeku. To su korisnici invalidskih, obiteljskih, mirovina po posebnim propisima te korisnici najniže mirovine.
Kako je prilikom izlaganja napomenula urednica Banke Edita Vlahović Žuvela, za očekivati je da će ovi pokazatelji izazvati žestoku reakciju javnosti što se pokazalo već na samoj promociji kada su predstavnici umirovljenih invalida Domovinskog rata te udovica izrazili svoje negodovanje predstavljenim pokazateljima.
Predrag Bejaković iz IJF-a, znanstveni voditelj projekta, naglasio je kako je upitno koliko je hrvatsko društvo svjesno težine problema s kojim se suočava mirovinski sustav. piše
