Rođeni između 1960. i 1980.

152

x

Upomoć, moj šef je generacija X

Nekad se inzistiralo na obrazovanju i temeljitosti, napredovalo se postupno. Mlađe generacije preferiraju brzinu i ne žele uložiti trud. U njihovim je rukama sada politička moć, oni su sada na vodećim pozicijama u javnim i privatnim tvrtkama. Ukratko, oni drmaju. A “oni” su pripadnici tzv. generacije X, rođeni između 1960. i 1980.

Inzistiranje na razlikama

Prethodili su im veterani (rođeni od 1920. do 1945.) i baby boom generacija (1946. – 1960.), dok su ih slijedile: generacija Y (od 1981. do 1995.), generacija Z (1996. – 2010.) te generacija alfa (rođeni nakon 2011.). Zbog osobina razdoblja te političkih, društvenih, kulturnih i tehnoloških okolnosti u kojima su rođeni, odrastali, školovali se, zapošljavali, gradili karijere, zasnivali obitelj i razvijali osobne ambicije, te se generacije u mnogočemu razlikuju. Stoga ne začuđuje da mnogi razlike među njima nazivaju “generacijskim jazom”. Ovaj aktualni neki svode na vapaj: “Upomoć, moj šef je generacija X!” Smatrajući da se navedene generacije zaista razlikuju prema pristupu rješavanju određenih problema, psihologinja Mirjana Nazor ističe da je ipak najvažnija osobna odluka želimo li se s pripadnikom druge generacije barem pokušati razumjeti.

– Na žalost, manjka nam upravo tih pokušaja. U nas se upravo inzistira na razlikama, čak i onda kada one nisu velike. Prečesto se ide s predrasudama. Generacija X odgajana je u okruženju u kojem se ulagalo truda i strpljenja da bi se došlo do nekih ciljeva, a generacija Y, i oni mlađi, imaju sve manje vremena za čekanje. Kod njih sve mora biti odmah, oni su svojevrsna “instant-generacija”. Slikovito, dok je starijima normalno da se ručak kuha nekoliko sati, onima mlađima ručak treba biti gotov u 15 minuta. Njima sve mora biti ekspresno riješeno i, tko se ne uklapa u tu brzinu – otpada. Iako ima situacija koje se mogu i moraju brzo riješiti, ipak ima puno poslova i situacija kada treba dobro promisliti. Oni mlađi misle da je to mana. I to onda dovodi do nerazmijevanja u odnosima različitih generacija, pa i na poslu – kaže M. Nazor. Na pitanje ulijevaju li joj pripadnici generacije X, koji vode našu zemlju, optimizam ili bojazan, psihologinja kaže da je sumnjičava prema onima iz naše generacije X koji se sada eksponiraju jer su previše egocentrični. Objašnjava da u njih prevladava uvjerenje “samo da meni bude dobro”, a opće im dobro postaje floskula.

Površnost mlađih

– Generacija “stare škole” imala je drugačiji tip obrazovanja i komunikacije, ali i drugačiji sustav vrijednosti. Nekada se smatralo da se obrazovanjem može postići sve. Inzistiralo se na temeljitosti, zahtijevao se stalni rad na sebi, postojale su faze napredovanja. Mlađe generacije preferiraju brzinu, ne žele u mnoge stvari ulagati puno truda, napora i vremena. Stječe se dojam da je ta generacija površnija. Veliko je pitanje cijeni li se danas uopće iskustvo. Zato i imate situacije da, kada su mladi ljudi postavljeni na vodeće funckije, nastaju problemi jer nemaju iskustva – kaže komunikologinja Smiljana Leinert Novosel. piše