Sustav pred kolapsom

203

Zaposlenih manje nego nezaposlenih i umirovljenika. Broj umirovljenika i nezaposlenih popeo se na 1,474 milijuna, što iznosi oko 2% više od broja zaposlenih, koji od početka krize neprekidno gube radna mjesta. Svakog drugog radno sposobnog, starijeg od 15 godina, uzdržava netko drugi.

U svakoj je državi pravilo da je broj zaposlenih ljudi daleko veći od umirovljenika i nezaposlenih. Tako je bilo i u Hrvatskoj do lanjskog prosinca, ali od početka ove godine taj se odnos preokrenuo, što zvoni na uzbunu. Statistike kažu da svakih stotinu zaposlenih u Hrvatskoj “uzdržava” 102 nezaposlena i umirovljenika, objavila je Hrvatska gospodarska komora u Gospodarskim kretanjima za listopad.Zapravo, taj se odnos između zaposlenih i uzdržavanih ove jeseni i pogoršao. Statistički podaci iz ljeta, zbog povećanog zapošljavanja tijekom turističke sezone, najbolji su za cijelu godinu, piše Novi list. U veljači i ožujku, primjerice, stotinu zaposlenih u Hrvatskoj uzdržavalo je čak 106 umirovljenika i nezaposlenih, za razliku od siječnja 2009. kada su uzdržavali 91 osobu.
Taj nepovoljni odnos nastavit će se i ove zime, ako ne bude i gore. Građani su, naime, masovno u rujnu počeli podnositi zahtjeve za umirovljenje, zbog zaoštravanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. S druge strane, zbog produljene gospodarske krize u Hrvatskoj se povećava broj otkaza, a pojačano zapošljavanje ne može se očekivati prije prve polovice 2012., procijenio je Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. No, izazak iz recesije neće sam po sebi donijeti rješenje za rastući udio uzdržavanog stanovništva.
Čak i kada bi se zaposlili svi trenutačno nezaposleni, odnos između zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj iznosio bi 150 prema 100, izračunali su analitičari HGK, što nije dovoljno.
Pravi problem nije u broju nezaposlenih, kažu, nego u “nepovoljnom odnosu između radne snage i radno sposobnog stanovništva”. Statistika pokazuje da otprilike svakog drugog radno sposobnog građanina Hrvatske, starijeg od 15 godina, uzdržava netko drugi. Polovina radno sposobnih građana više ne zarađuje i ne traži posao.
Sve to, međutim, ne znači da su Hrvati postali lijeni. Njihovi uspjesi na radu u drugim državama govore suprotno. Ekonomisti se slažu da je problem u lošem ekonomskom sustavu u Hrvatskoj, kojeg treba mijenjati tako da država više potiče rad i proizvodnju.
Prema broju ljudi koji rade Hrvatska je pala na dno europske ljestvice, a od nas su lošije samo Mađarska i Malta.

piše