Tržište rada

314

Rad starijih radnika rijetka pojava. Svi imaju dobra iskustva sa starijim radnicima, ali njih uglavnom – nema. Prema podacima HZMO-a, krajem ožujka ove godine među osiguranicima u sustavu generacijske solidarnosti bilo je tek oko četiri posto radnika starijih od 60 godina.

skupDok pojedine kompanije na europskom tržištu u zadnje vrijeme kreću u otvaranje posebnih pogona u kojima će raditi stariji radnici, prije svega oni koji su stekli uvjete za mirovinu, kako bi se na taj način produljio njihov ostanak u svijetu rada i smanjio pritisak na mirovinski sustav, u Hrvatskoj je rad starijih radnika rijetka pojava, osim u strukama u kojima se tradicionalno ostaje raditi dulje. Jedna od tih struka je liječnička, pri čemu se često smanjuje opseg rada u kontaktu s pacijentima, a povećava profesorski rad. Dulji ostanak čest je i kod sveučilišnih profesora, kao i kod menadžera različitih struka, koji nakon što steknu uvjete za mirovinu često ostaju u savjetničkoj funkciji u društvu u kojemu su radili. No, u Hrvatskoj to ni izbliza nije postalo česta pojava niti se može govoriti o produljenju radnog vijeka

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem ožujka ove godine među osiguranicima u sustavu generacijske solidarnosti bilo je tek oko četiri posto radnika starijih od 60 godina. Točnije, od ukupno 1.469.809 osiguranika, koliko ih je 31. ožujka bilo prijavljeno Zavodu, 49.169 imalo je između 60 i 64 godine (3,35 posto ukupnog broja osiguranika). Još 7089 osiguranika bilo je u dobi starijoj od 65 godina, što je dobna granica za odlazak u mirovinu za muškarce, pri čemu je većina onih koji su u toj dobi u svijetu rada zapravo samozaposlena, odnosno obrtnici su ili slobodne profesije. Statistika pokazuje da u populaciji starijoj od 60 godina u poslu češće ostaju muškarci. Naime, oko pet posto ukupnog broja prijavljenih muškaraca su stariji od 60 godina, dok više od 60 godina ima tek tri posto na Zavodu prijavljenih žena. Analiza Instituta za javne financije pokazala je da radna aktivnost u kategoriji onih između 55 i 65 godina života gotovo linearno pada.

Procjene pokazuju da bi do 2040. godine populacija stara 50 do 65 godina mogla činiti čak četvrtinu radne snage, pa je doista važno raditi na njihovu što duljem ostanku u svijetu rada. Mala Vjesnikova anketa u nekoliko društava pokazala je da su iskustva sa starijim radnicima različita, ali su oni koji zapošljavaju starije u manjini. Tako, na primjer, iz Službe za odnose s javnošću u Agrokoru kažu da smatraju kako je za uspješan razvoj tvrtke vrlo važna međugeneracijska uravnoteženost i da u tom smislu nastoje ostvariti dobar spoj između zrelog profesionalnog iskustva i mladenačkog entuzijazma.

No, udio starijih radnika u ukupnom broju zaposlenih nismo dobili. »Naša iskustva s radnicima starijim od 60 godina su izvrsna, a odlazak radnika u privremenu mirovinu prepuštamo njihovoj inicijativi i odluci«, odgovaraju, pak, na naše pitanje jesu li u zadnjih pet godina pribjegavali čestoj praksi naših poslodavaca – slanju u prijevremenu mirovinu.

U TŽV Gredelj trenutačno nemaju zaposlenih muških radnika starijih od 65 godina, odnosno žena starijih od 60 godina, što su dobne granice za ostvarenje prava na starosnu mirovinu. No, iskustva sa starijom dobnom skupinom radnika izuzetno su pozitivna, ističu u odgovoru. Kad je riječ o prijevremenim umirovljenjima, u proteklih pet godina iz tvornice željezničkih vagona otišlo je ukupno 56 radnika, uglavnom zbog zdravstvenih razloga i na osobnu inicijativu samih radnika. To bi i inače trebala biti praksa, kažu u tom društvu.

»Ostanak na poslu, s druge strane, odnosno zapošljavanje prijevremeno umirovljenih osoba kada je riječ o deficitu pojedinih struka svakako bi trebalo biti opcija s obzirom na to da mnogi radnici starije dobne skupine upravo po iskustvu i stečenim znanjima mogu biti kadar kakav se traži. U svakom slučaju, kvalitetno upravljanje ljudskim resursima svake tvrtke trebalo bi uključivati programe upravljanja i zbrinjavanja osoba starije životne dobi, dakle radnika starijih od 60 godina«, ističu iz Odnosa s javnošću u Gredelju. Naši sugovornici podsjećaju da je Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu kao jedan od ciljeva istaknuto upravo povećanje razine zaposlenosti starijih osoba, uz poticanje ostanka u svijetu rada i obeshrabrivanja prijevremenog umirovljenja, što bi nam trebao biti – zajednički cilj.

Ni u Plivi nema starijih od 65, odnosno 60 godina, što su dobne granice za umirovljenje. No, blizu 20 posto Plivinih radnika starije je od 50 godina, a nekolicina među njima ima više od 60. U Plivi posebno ističu da je do ubrzanog odlaska u mirovinu došlo nakon izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju lani u studenom kada su pooštreni uvjeti za umirovljenje žena, pa je većina onih koje su imale uvjete iskoristila to pravo. Mogućnost angažmana starijih radnika u Plivi inače koriste iznimno, samo kada je potrebna specifična ekspertiza. No, dob u Plivi nikada ne utječe na izbor kandidata za posao, stoji u odgovoru koji smo dobili od direktorice Komunikacija Tamare Sušanj Šulentić. Radnika starijih od 65 godina u Ini nema, jer sukladno Zakonu o radu njima prestaje ugovor o radu, kažu u Sektoru korporativnih komunikacija te kompanije. No, u Ini je od 9061 radnika zaposleno 229 radnika koji su stariji od 60 godina, od čega su 34 žene (koje sa 60 godina stječu pravo na starosnu mirovinu). Ni Hrvatski Telekom nema angažiranih radnika starijih od 65 godina ni na ugovoru o radu ni preko ugovora o djelu i nema praksu produljavati radni. U posljednjih pet godina u poduzećima objedinjenim u Zagrebačkom holdingu u mirovinu je otišlo oko 550 radnika koji su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu, i to preko programa dokupa, kroz koji je osigurana nadoplata razlike mirovine. 7089 osiguranika bilo je krajem ožujka u dobi starijoj od 65 godina, što je dobna granica za odlazak u mirovinu za muškarce. piše