U HR 80.000 oboljelih

410

Dijagnoza Alzheimerove bolesti 10 godina ranije. Kako napasti Alzheimerovu bolest u njenoj ranoj fazi? Upotrebom modernih metoda dijagnosticiranja koje su nam već sad na raspolaganju bolest bi se otkrila i 10 godina ranije, a tad bi mogli usporiti njeno napredovanje.

Alzheimerova_bolest

Stručnjaci procjenjuju da će do 2040. godine u svijetu biti više od 80 milijuna oboljelih od Alzheimerove bolesti. Svake godine od nje u Europi oboli šest milijuna ljudi, a trenutno boluje i oko 80 tisuća Hrvata. Primjenom novih tehnologija, poput PET/CT-a, MR-a ili biomarkera, Alzheimerova bolest može se već danas dijagnosticirati u najranijoj fazi, i do deset godina prije pojave problema s pamćenjem i drugih simptoma bolesti, piše Novi list. Cilj navedenih smjernica u dijagnosticiranju je poboljšati liječenje neizlječive neurodegenerativne bolesti koja se danas može usporiti lijekovima, osobito ako se s terapijom počne čim prije.
Nažalost, bolest se obično dijagnosticira tek kad pacijent dođe liječniku s evidentnim problemima u pamćenju koji mu već otežavaju svakodnevni život. Čovjek je tada već u uznapredovaloj fazi bolesti, koja se djelomice može usporiti ili ublažiti lijekovima, ali s daleko manje uspjeha nego da je liječenje započelo u ranoj fazi bolesti.
Testiranjem bioloških markera u moždanoj tekućini pacijenta, koja se vadi punkcijom kralježnice, danas se s velikom točnošću može dijagnosticirati ova bolest i prije pojave kliničkih simptoma. U Hrvatskoj se, međutim, kao i u Europi i svijetu, takvo testiranje provodi samo u znanstvene svrhe.
PAT-skeniranje mozga
Osim ove metode, svjetski stručnjaci preporučuju i PAT-skeniranje mozga, kojim se jasno može otkriti plak u mozgu koji je jedinstveni pokazatelj patologije Alzheimera. Primjenom ovih metoda dijagnosticiranja, procjenjuju stručnjaci, postojeći bi se broj oboljelih utrostručio, no farmaceutskoj bi se industriji omogućilo da razvije nove lijekove koji bi bolest mogli »napasti« u ranoj fazi.
“Ove bi pretrage apsolutno trebalo uvrstiti u rutinsku obradu bolesnika jer ranija dijagnostika znači bolji uspjeh liječenja. Njima treba obuhvatiti osobe iznad 65 godina koje imaju poteškoća s pamćenjem i čija okolina primjećuje da patološki zaboravljaju,” rekao je psihijatar Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest.
Trošak pretraga za zdravstveni sustav bio bi daleko manji od troška smještaja i zdravstvene skrbi o osobama koje vremenom potpuno gube sposobnost samostalnog funkcioniranja. piše