Vladin plan

170

penzinajd

Hrvati među sedam naroda EU koji će najkraće uživati u penziji. ‘Dio ljudi rano će u mirovinu da ih ne bi zahvatili novi uvjeti!’. Hrvatski će umirovljenici biti među onima koji će najkraće primati penziju. Hrvatski će radnici od 2028. godine u punu mirovinu s navršenih 67 godina. Takva je odluka, objašnjavaju u Vladi, posljedica demografskih kretanja i sve duljeg životnog vijeka te je u skladu s realnošću u Europskoj uniji.

Međutim, 2028. godine još će u samo sedam država Europske unije građani za odlazak u punu starosnu imovinu morati imati navršenih 67 godina.

Podaci Europske komisije iz listopada prošle godine pokazuju da će do 2028. godine dob za umirovljenje na 67 godina podići Danska, Irska, Španjolska, Italija, Nizozemska, Francuska i Grčka, jedina država koja već sada za oba spola ima propisanu dobnu granicu od 67 godina. Djelomično će se tom krugu zemalja pridružiti i Poljska, u kojoj će u toj dobi u mirovinu ići muškarci, dok će žene sa 67 godina imati uvjete za punu mirovinu tek 2040. godine. Još tri države – Njemačka, Belgija i Češka – namjeravaju dob za umirovljenje podići na 67 godina u periodu od 2029. do 2041. godine. Finska i Švedska imaju specifičan mirovinski sustav te radnik može u mirovinu od 61. do 68. godine i za sada nemaju u planu mijenjati te odredbe. Preostalih 14 država EU – među kojima su i sve postsocijalističke države – u sljedećem će razdoblju tek dizati dob za odlazak u mirovinu na 65 godina (s iznimkom Velike Britanije u kojoj će se od 2020. godine u mirovinu odlaziti sa 66 godina).

Novi uvjeti

Ovakvim podizanjem dobi hrvatski će umirovljenici biti među onima koji će najkraće primati penziju: prema podacima Eurostata o očekivanom broju godina života nakon navršenog 65. rođendana, hrvatski su građani u krugu sedam zemalja u kojima se najkraće živi. Primjerice, prosječna Francuskinja može očekivati da će nakon 65. rođendana živjeti još 24 godine – pet godina dulje od prosječne stanovnice Hrvatske. Procjenjuje se da će pak prosječna građanka Bugarske živjeti dvije godine manje od stanovnice Hrvatske, no ona u mirovinu ide s manje od 61 godine, a Bugarska propisuje da će žene tek 2038. godine krenuti u penziju sa – 65 godina.

Podsjetimo, Nacionalni program reformi, koji je Vlada usvojila ovaj tjedan, predviđa da se do kraja ove godine izmijeni Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se propisati da će se od 1. siječnja 2028. u punu starosnu mirovinu moći sa 67 godina, da će se prijevremena mirovina, u koju će se moći tek sa 62 godine, kažnjavati umanjenjem mirovine za 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska. Istovremeno, ukinut će se mjera nagrađivanja kasnijeg odlaska u penziju, odnosno uvećanje mirovine za 0,15 posto za svaki mjesec ostanka u svijetu rada i nakon navršenih uvjeta za punu starosnu mirovinu.

– Ta je mjera svakako trebala ostati. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, povećanje dobi za umirovljenje smatram ne samo opravdanim, nego i nužnim, i to što je prije moguće. I 2028. godina je kasno – kaže dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Ističe da Hrvatska zapravo ne bi imala problem kad bi većina umirovljenika doista išla u mirovinu sa 65 godina – ali stvarna je dob puno niža: prema podacima iz Programa reformi, prosječna dob umirovljenika koji su lani otišli u mirovinu je oko 62 godine.

Ministrica rada Nada Šikić najavila je da će se ova mjera dugoročno sigurno isplatiti: 2030. godine donijet će uštedu od 2,4 milijarde kuna. No, kratkoročno, dovest će do povećanja troškova za mirovine.

– To je sigurno točno jer će jedan dio ljudi otići u mirovinu kako ih ne bi zahvatili novi uvjeti – kaže dr. Bejaković.

Beneficirani staž

Programom reformi najavljuje se i dugoočekivana revizija zanimanja za koja je propisan beneficirani radni staž. Njihov bi se broj trebao prepoloviti, a revidirana lista zanimanja i radnih mjesta na kojima se staž računa s povećanim trajanjem trebala bi biti objavljena već ovih dana. Kako je za medije govorila dr. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, pod čijom se palicom radila revizija, tek oko 5000 radnika od njih ukupno 30.000, čija su zanimanja analizirali, zadržat će određeni oblik beneficija: prema planu, za njihova zvanja bit će propisana ranija dob umirovljenja. Neka će zanimanja biti skinuta s te liste zbog jednostavnog razloga jer ih na tržištu rada zapravo više nema (poput onih u rudnicima), a nekima su se radni uvjeti bitno poboljšali (navodi primjer tekstilne industrije). Ranija dob umirovljenja bi, prema stručnoj analizi, zapravo ostala tek za ona zanimanja koja se zbog fiziologije ne mogu raditi nakon određene dobi, vjerojatno 45 godina, u djelatnostima poput baleta ili ronjenja.

Bivši ministar rada Mirando Mrsić, čija je Vlada prva propisala odlazak u mirovinu sa 67 godina, ali tek od 2038. godine, smatra da je predložena mirovinska reforma potpuno pogrešno postavljena.

– Ovim prijedlogom građanima se želi ukrasti tri do pet godina uživanja u mirovini. Treba izbalansirati penalizaciju za odlazak u prijevremenu mirovinu, a ne kažnjavati građane koji se na to odluče ili pak one koji će u prijevremenu mirovinu jer im je ukinuto radno mjesto – kaže. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) najavila je da će protiv takvog zakonskog prijedloga pokrenuti skupljanje potpisa za referendum kako bi građani sami odlučili žele li da im se produlji rok za odlazak u mirovinu.

Do 2018. uštedjeti na plaćama 600 milijuna

Vlada je u Nacionalnom programu reformi Europskoj komisiji obećala da će do 2018. smanjiti masu plaća u državnim i javnim službama za oko 600 milijuna kuna, odnosno za dva posto udnosu na 2015., kada su ukupni rashodi za zaposlene iznosili oko 30,5 milijardi kuna.

Pitanje je kako Vlada to namjerava napraviti s obzirom na to da sa sindikatima imaju potpisan Sporazum o plaćama kojim se jamči rast plaća. Ova Vladina namjera mogla bi državu skupo stajati jer bi u pravnom postupku sindikati vjerojatno dobili tužbu, što bi nakon nekoliko godina s kamatama moglo predstavljati veliki teret državnom proračun.

U Nacionalnom programu reformi Vlada navodi da će se u državnim i javnim službama štedjeti kroz tri mjere. Riječ je zamrzavanju novog zapošljavanja (osim zaposlenih na fondovima Europske unije i drugim kategorijama koje definira Vlada), uvođenju zakonske obveze prema kojoj će državni i javni službenici ići u mirovinu danom stjecanja uvjeta, a ne ostankom na radu do kraja kalendarske godine, te smanjenju dodataka na staž.

“Budući da prirodni odljev zaposlenika u 2016. i 2017. prelazi 5000 osoba, čak i uz djelomično novo zapošljavanje potencijalne se uštede procjenjuju na više od 400 milijuna kuna ukupno do 2018.”, navodi se u Planu reformi.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima planira se, najavljuju, izmijeniti odredba koja regulira prestanak službe po sili zakona, i to na način da se prestanak radnog odnosa aktivira s datumom ostvarenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a ne potkraj godine u kojoj je zaposlenik ostvario uvjete.

Uz već poznatu reformu ujednačavanja plaća u javnom sektoru, Vlada najavljuje da će na isti način revidirati i plaće u lokalnoj samoupravi. U programu reformi najavljeni su već poznati planovi o izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru kojim će utvrditi novu sistematizaciju radnih mjesta, a cilj je određivanje cijene pojedinih radnih mjesta za cijeli sektor. Isto tako, Vlada želi uspostaviti kvalitetan sustav nagrađivanja i stimulacije zaposlenika, a kao sastavni dio upravljanja učinkom zaposlenih izradit će se kompetencijski okvir koji će omogućiti transparentno vrednovanje rada zaposlenih na temelju objektivne ocjene radne učinkovitosti i kvalitete rada zaposlenih. Kako bi se izbjeglo da ubuduće ljudi koji rade u javnom sektoru imaju različita primanja za iste poslove, najavili su i donošenje jedinstvenog kolektivnog ugovora za javne službenike. Sve bi, prema izračunu Vlade, trebalo donijeti uštede od dva posto na rashodima za zaposlene.

Krajem godine očekuje se donošenje Zakona o plaćama u javnom sektoru kada se planira i potpisivanje kolektivnog ugovora za javne službenike. Kada je riječ o lokalnoj razini, tamo se promjene očekuju u kolovozu iduće godine.

Tko ne posluša ured revizije – sankcije!

Daljnje unaprjeđenje sustava kontrole nad rashodima predviđa se i kroz jačanje uloge Državnog ureda za reviziju, odnosno uvođenje financijskih sankcija zbog nepostupanja po njegovim nalazima i preporukama. To će se regulirati izmjenom postojećeg Zakona o Državnom uredu za reviziju. Uz to, izmjenama Zakona detaljnije će se urediti i druge procedure vezane uz provjeru izvršenja naloga i preporuka. Time bi se unaprijedio postojeći sustav koji je utemeljen na obveznoj dostavi podataka o poduzetim mjere po nalazu revizije, i to u obliku Plana provedbe naloga i preporuka uz navođenje planiranih aktivnosti za provedbu naloga ili preporuka, osoba zaduženih za provedbu te planiranog krajnjeg roka provedbe, svakog revidiranog subjekta. Državni ured za reviziju prošle je godine pročešljao rad 273 institucije, a uz redovite revizije ministarstava, sve češće rade revizije učinkovitosti, poput upravljanja EU fondovima, ustanova u kulturi, ili pak upravljanja nekretninama na lokalnoj razini. Porazna je činjenica da se jedna trećina preporuka i nalaza Državne revizije uopće ne poštuje, što bi se trebalo promijeniti u ovim najavljenim izmjenama Zakona o državnoj reviziji. Ipak, situacija se mijenja nabolje pa je tako utvrđeno da je izvršeno ili je u postupku izvršenja 70,8 posto naloga i preporuka, a u posljednih pet godina postotak izvršenja je povećan sa 50 na 70 posto. piše